Kada knjiga u pretprodaji košta 1596 eura, nesumnjivo će izazvati znatiželju, pogotovo u zemlji u kojoj se knjige kupuju rijetko ili nikad, neovisno o svim strategijama i taktikama poticanja čitanja. Radi se o knjizi 'Utemeljitelji Hrvatske', u kojoj su sakupljeni životopisi 29 istaknutih ličnosti iz hrvatske povijesti, čiji je rad na neki način zadužio buduće naraštaje. O smislenosti ovakvog pothvata, kriterijima prilikom izbora i mogućim kontroverzama razgovarali smo s Vidom Jakšom Opačićem iz nakladničke kuće Mozaik knjiga.

Posljednje istraživanje pokazalo je da tek svaki peti građanin godišnje kupi barem jednu knjigu. Koliko smisla u takvim uvjetima ima plasiranje luksuznih izdanja?

U luksuzna izdanja ubrajamo dvije kategorije knjiga. Prvu čine vjerni faksimili knjiga koje su od posebne važnosti za hrvatsku kulturu i pisanu baštinu. Riječ je mahom o naslovima starim i po nekoliko stotina godina. Primjerice, faksimil 'Misala kneza Novaka', koji smo objavili prije tri godine, potječe iz 1368. godine. Drugu kategoriju čine knjige koje pišu ponajveći stručnjaci iz raznih područja, a obrađuju teme koje sežu sve do nedavne hrvatske prošlosti. Primjerice, 'Temelje Hrvatske' objavili smo prije dvije godine povodom tridesete godišnjice hrvatske samostalnosti. Ono što povezuje sve ove knjige vrlo je skupa priprema, koja uključuje ručni uvez, poseban papir, pozlaćene rubove, uvez u korice presvučene telećom kožom itd. Zato takva luksuzna izdanja radimo vrlo rijetko, po jedno godišnje, i to u vrlo ograničenim nakladama. Tako uostalom rade i sve značajnije izdavačke kuće u inozemstvu.

Knjiga 'Utemeljitelji Hrvatske' iznosi kao gotovo dvije prosječne plaće. Kome je ona namijenjena?

Knjiga je namijenjena svima koji prepoznaju kvalitetan sadržaj koji se u njoj nalazi, kao i onima koji će je zbog vrhunske izvedbe sačuvati za buduće naraštaje. Publiku naših luksuznih izdanja čine brojne kulturne i znanstvene institucije, poput ministarstava, muzeja, arhiva i knjižnica, ali i kolekcionari, koji su svjesni da takve knjige, čija naklada ne premašuje dvjestotinjak primjeraka, s vremenom postaju još traženije, a samim time i cjenjenije.

U brošuri se navodi da je knjiga ručni rad. Koliko traje njezina izrada?

Izrada ovakve knjige prilično je dugačka. Od ideje, razrade koncepta, okupljanja autorskog tima, preko pisanja autorskih tekstova i prikupljanja slikovne građe, pa sve do prijeloma, tiska, uveza i dolaska u naše skladište proći će oko dvije godine. Nijedna stepenica u fazi proizvodnje nije prepuštena slučaju i nijedna stepenica nije preskočena. Svaka je faza rada pomno isplanirana kako bi konačan proizvod zadovoljio naše kupce, ali i nas koji smo ga stvarali.

Među utemeljiteljima Hrvatske probrano je dvadesetak značajnih ličnosti. Koji su bili kriteriji prilikom njihova odabira?

Kad smo osmišljavali sadržaj i razrađivali koncept knjige, ideja nam je bila zaustaviti se na brojci od 25 utemeljitelja. Na kraju smo pripremili 27 biografija, u kojima smo predstavili 29 osoba, budući da dvije biografije objedinjuju po dvojicu utemeljitelja - tvorce hrvatske himne Mihanovića i Runjanina te pionire hrvatske arheologije Bulića i Maruna. Kriteriji prema kojima su neke osobe iz hrvatske prošlosti uvrštene u ovu knjigu isključivo se odnose na to jesu li te osobe bile prve u nečemu, jesu li nešto osnovale, pokrenule, utemeljile. Zato smo u knjizi stavili naglasak na, primjerice, Petra Zoranića, autora prvoga hrvatskog romana, a ne na Augusta Šenou. Mnoge znamenite ličnosti iz naše prošlosti nisu zastupljene na stranicama ove knjige, primjerice Gundulić, Tesla, Krleža, Meštrović… Njih smo obradili i našim čitateljima predstavili u knjizi 'Velikani hrvatske prošlosti', u kojoj se mjesta našlo za čak 150 osoba. U 'Utemeljiteljima Hrvatske' bavimo se ocima hrvatske književnosti, historiografije i domovine, osnivačima znanstvenih disciplina u Hrvatskoj, autorima prvih drama, opera, gramatike ili cjelovite karte hrvatskih zemalja.

Koga biste od izabranih utemeljitelja Hrvatske istaknuli, odnosno čiji je doprinos veći no što se danas valorizira?

Teško je, pa čak i nezahvalno, uspoređivati zasluge ovih ljudi jer je svatko od njih ostavio neizbrisiv trag na cesti kojom i mi danas prolazimo. Pa ipak, dok o nekim utemeljiteljima podosta znamo, neki su ostali pomalo u sjeni. Svatko će Lisinskog povezati s glazbom, koncertnom dvoranom ili prvom hrvatskom operom, no pitanje je koliko znamo, primjerice, o Šuleku, Štamparu ili Mohorovičiću. Riječ je o ljudima koji su itekako poznati diljem svijeta, a ovaj potonji čak i na Mjesecu ima svoj krater! Dok Mohorovičića uglavnom poznajemo po istraživanju širenja potresnih valova, malo tko će se sjetiti da je upravo on jedan od pionira hrvatske meteorologije. Štampara povezujemo s brigom za unapređenje javnog zdravstva, no u svojoj je bogatoj karijeri proputovao mnogim zabačenim dijelovima svijeta, a u oba je svjetska rata bio zatvaran. Mnoge Šulekove jezične bravure s vremenom su postale sastavni dio Rječnika hrvatskog jezika. Izgovaramo ih svakodnevno i ne razmišljajući o tome da prije 150 godina uopće nisu postojale!

Zašto među autorima tekstova nije zastupljen nijedan povjesničar Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu?

Autorski tim ove knjige čini dvanaest stručnjaka iz nekoliko naših uglednih znanstvenih institucija, poput Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest. Povjesničari s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu u velikom su broju sudjelovali u stvaranju knjige 'Temelji Hrvatske'. Budući da sam na okupljanju autorskog tima ove knjige radio dok su autori prethodne knjige još pripremali tekstove, obratio sam se autorima s kojima sam u proteklih desetak godina, koliko objavljujemo ovakve nacionalne projekte, također imao lijepe suradnje koje bi rezultirale nekim sjajnim knjigama. Ne sumnjam da će biti još zanimljivih naslova u kojima ću opet moći ostvariti ugodnu suradnju i sa svojim profesorima s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kako to da srednjovjekovne hrvatske kraljeve predstavlja samo Stjepan Držislav? Primjerice, zašto nema kralja Tomislava, ličnosti čije ime nosi jedan od važnijih trgova u Zagrebu?

Hrvatski rani srednji vijek u knjizi smo predstavili biografijama trojice drevnih vladara. Riječ je o Trpimiru, prvom vladaru s titulom hrvatskog kneza, Branimiru, vladaru koji je, među ostalim, primio papinsko priznanje, te Stjepanu Držislavu, hrvatskom kralju iz 10. stoljeća koji je stvorio snažnu državu i uspio proširiti njezine dotadašnje granice. O liku i djelu Tomislava među povjesničarima ne vlada konsenzus; premalo je pouzdanih izvora iz kojih bi se sa sigurnošću moglo tvrditi sve ono što su usmena predaja i tendenciozna historiografija stoljećima pripovijedale o njegovoj krunidbi ili borbama u kojima je sudjelovao. Iako njegovo ime krasi jedan od važnijih trgova u Zagrebu, u neposrednoj blizini još je jedan trg, onaj nazvan po Petru Svačiću. Međutim ni o tom vladaru zapravo sa sigurnošću ne znamo gotovo ništa, iako smo naučili da je bio posljednji hrvatski kralj koji je junački poginuo na Gvozdu. U ovoj se knjizi, dakle, zadržavamo na povijesnim činjenicama.

To nije jedino iznenađenje. Možete li nam reći tko je bio Ivaniš Korvin, osoba za koju, pretpostavljam, zna malo ljudi izvan povijesne struke?

Ivaniš Korvin nekadašnji je hrvatski ban koji je živio svega tridesetak godina na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, u doba u kojem su se hrvatski prostori sve češće nalazili na udaru osmanskih osvajača. Upravo Ivaniš Korvin, sin ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša, bio je, uz bana Petra Berislavića, jedan od onih koji su nastojali povezati dotad razjedinjene hrvatske krajeve i organizirati sustavan otpor nadirućem neprijatelju. Danas je Ivaniš Korvin pomalo nezasluženo ostao u sjeni, no nekoć, prije stotinjak godina, bio je daleko popularniji. Uostalom, nije ga Marija Jurić Zagorka bezrazložno uvrstila u svoje najopsežnije djelo 'Gordana'.

Kako to da među utemeljiteljima Hrvatske nema Stjepana Radića, simbola otpora srpskoj hegemoniji u prvoj Jugoslaviji?

Uloga Stjepana Radića u hrvatskoj je povijesti izuzetno velika, nezaobilazna i neosporna. Zato smo ga, uostalom, i uvrstili u već spomenutu knjigu 'Velikani hrvatske prošlosti', ali i u mnoge druge. U ovu knjigu ipak nismo jer, osim činjenice da je s bratom Antunom osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku i pokrenuo nekoliko glasila, nije zadovoljio kriterije koje smo postavili na početku rada na knjizi. Ponavljam, nismo se nužno fokusirali na neka najzvučnija imena iz naše prošlosti, nego na osnivače i predvodnike promjena, među kojima ima svima znanih osoba, ali i nekih koje će čitatelji tek trebati bolje upoznati.

Konačno, mislite li da će izbor predsjednika Franje Tuđmana među utemeljitelje Hrvatske izazvati kontroverze?

Svaki izbor je subjektivan, pa samim time i podložan raznim gledištima. Što god mislili o liku i djelu Franje Tuđmana, a pritom mislim i na dobre i na loše poteze koje je povukao u desetak godina na čelu države, smatram da nitko ne može osporiti da je riječ o utemeljitelju suvremene Republike Hrvatske. Uostalom, bio je njezin prvi predsjednik, državnik u teškim i izazovnim ratnim vremenima iz kojih je Hrvatska izašla kao pobjednica. Samim time smatram da Tuđman svakako zaslužuje biti dijelom ove knjige.