U svojoj prvoj zbirci priča 'Tamno ogledalo' Ivana Rogar propitivala je naše reagiranje u kriznim situacijama, koliko je proizvoljna granica neumjesnog ponašanja, malograđanski mentalitet, površnost društvenog aktivizma, obiteljsko nasilje. Zbirka je dobila odlične kritike, a mlada autorica dobila je potporu i za 'Kroniku obične mladosti'

'Zbirka priča 'Kronike obične mladosti' sadržavat će oko osam dužih pripovijedaka koje će, svaka na svoj način, problematizirati neke ustaljene, općeprihvaćene norme ponašanja i oblike međuljudskih odnosa. Priče će govoriti o tome kako se život 'događa', često bez našeg utjecaja, smješta nas na neke pozicije i dovodi u situacije koje nismo sami odabrali, a svega toga možda nismo ni svjesni; govorit će kako se bliski odnosi nekad izgube samo zbog nekih životnih konstelacija, a ne uvijek zbog radikalnih pogrešaka te kako se ljudi mijenjaju a da to ni ne vide. Osjećaji postaju stvar konvencije: voliš onog pokraj koga se u određenom trenutku nađeš umjesto srodnije duše koja se nalazi dalje. I, naposljetku, priče će govoriti kako u svemu tome ljudi najčešće idu linijom manjeg otpora i umjesto da se potrude više ne biti otuđeni, zbližiti se s onima koje su nekad jako voljeli, oni se prepuštaju 'životu'.
Razgovor sa spisateljicom pročitajte ovdje

Hrvatska dramaturginja, autorica brojnih kratkih priča i kritičkih tekstova Jasna Žmak priprema tekst 'U krevetu'

'Zamišljen tako da istovremeno funkcionira i kao zbirka priča i kao kratki roman, 'U krevetu' prati ljubavnu svakodnevicu njegove (fiktivne) autorice čiji se identitet mjestimice poklapa s identitetom autorice koja potpisuje zbirku, ali mu nikada nije istovjetan. Kao jedna od važnijih tema zbirke nameće se ljubav između dvije djevojke, no ona nikada nije tretirana kao zaseban 'fenomen' vrijedan pažnje samo zbog svoje 'neortodoksnosti', već jednostavno kao – ljubav. Upravo u tom 'običnom' pristupu toj 'neobičnoj' ljubavi nalazi se ključ političnosti ovog teksta koji odbija spektakularizirati lezbijstvo, već ga tretira kao jednakovrijedan tip odnosa koji, doduše, ima neke specifične zakonitosti, istovremeno pronalazeći prostora za ukazivanje na društvene ograde i predrasude koji u prostoru dominantnog javnog diskursa postoje kada je riječ o istospolnoj ljubavi. Osim ljubavi, i svih 'težina' i 'lakoća' koje ona donosi u odnose, drugom bitnom temom ovog rukopisa postaje - jezik. Osim toga, autorica svojim pismom ocrtava i kulturni horizont jedne generacije koja je rijetko, ili svakako nedovoljno zastupana u književnosti, generacije freelance radnika u kulturi zahvaljujući kojima u velikoj mjeri ta kultura danas u Hrvatskoj uopće opstaje.'

Josip Mlakić nagrađen je za roman 'Živi i mrtvi', a istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na filmskom festivalu u Puli. Njegova antiutopija 'Planet Friedman' našla se u finalu tportalove književne nagrade, a potporu za 2015. dobio je za roman 'Bezdan'.

''Bezdan' je roman komponiran od dvije povezane novele i ciklusa pjesama koje ispisuje jedan od likova romana. Osnovna je tema romana starost, smrt i zaborav. Pojam Bezdan u romanu je sinonim za Alzheimerovu bolest. Roman nastaje oko jednog mojega originalnog scenarija prema kojemu je Branko Schmidt u produkciji HTV-a snimio cjelovečernji igrani film ('Imena višnje'), a koji je trenutno u fazi postprodukcije. Film se bazira na prvom dijelu romana (noveli), dok je drugi dio romana (druga novela i ciklus pjesama) u fazi nastanka, odnosno stipendija će mi omogućiti da ga na miru dovršim.'
Pročitajte intervju s Mlakićem

Nakon hvaljenog debitantskog romana 'Naročito ljeti' Ankica Tomić priprema obiteljski roman s elementima krimića i fantastike radnog naslova 'Žena u crvenom'

'Radnja se zbiva u neimenovanom dalmatinskom gradiću 1957. godine. U središtu su tri obitelji, obitelj Vice Drče, Šimuna Ravlića i Nikole Glavine, čiji šesnaestogodišnji sin Lucio jedne lipanjske srijede ujutro iznenada nestaje. Poglavlja naizmjence prate živote na prvi pogled nepovezanih obitelji koje, putem flashbackova (bilo da je riječ o prisjećanjima likova ili refleksijama sveznajućeg pripovjedača) upućuju čitatelja u svoju povijest, događaje i odluke koje su im promijenile živote, otkrivajući ujedno koja je prava povezanost među njima, a koja ne uključuje samo bivanje na istome mjestu u isto vrijeme, nego i složenije rodbinske i rodbinsko-kumske odnose.'

Uvijek originalna i zanimljiva pjesnikinja Darija Žilić, autorica je brojnih nagrađivanih zbirki poezije, a njen novi rukopis 'Sjeme vodenog ljiljana' je lirsko-­prozni tekst u nastajanju.

'Može se reći i kako je dio niza koji čini moja lirska proza ­ 'Omara' (2011.) i 'Klavžar' 2013. U 'Omari' bavila sam se odrastanjem, zatim otkrivanjem tzv. regije, društvenog konteksta, dok je u 'Klavžaru' riječ dijelom o putopisima u kojima se opisuje i atmosfera u Europi te nomadski način života. Poetski se prikazuju i susreti s novim kulturama u Aziji i u Americi. Tekst 'Sjeme vodenog ljiljana' drugačije je impostiran; ­ u njemu je intencija baviti se opažanjima vanjskog svijeta, ali pritom je važno da se ta opažanja povezuju s pjesničkim tekstovima koje sam čitala u dugom vremenskom periodu. Povezivanjem opažaja i pojmova, stvara se metafizički tekst u kojem se želi govoriti o vječnim temama ­ o životu i smrti. Za razliku od prethodne proze u kojoj je sve premreženo opisima iskustava i detaljnim ispisivanjem doživljaja svijeta, u novom rukopisu nastojim kondenzirati izraz i pročistiti ga da se pomalo pretapa u pjesmu u prozi. Stoga i jest namjera posebno se baviti stilističkim aspektom teksta.'

Talentirana slikarica i autorica stripova Helena Janečić stipendiju je dobila za novi strip album

'Gradski vrt'.

'To je autobiografski strip koji govori o životu u Osijeku, suživotu s mamom, umjetničkoj egzistenciji u malom gradu i odnosu s djevojkom. Glavna je junakinja umjetnica koja pokušava spojiti kraj s krajem te je prisiljena spletom okolnosti nakon godina samostalnosti vratiti se natrag u obiteljski dom i živjeti s mamom. Kroz narativ se može vidjeti jasan odraz naše zajedničke svakodnevice, u kojoj se susreće s izazovima i frustracijama poznatima mnogim mladim ljudima u Hrvatskoj danas.'

Nakon što je prošle godine objavio zbirku priča 'Mišomor za rođake', istarski pisac i pjesnik Radenko Vadanjel u novom rukopisu, romanu radnog naslova 'Provincija' namjerava još dublje zagrepsti u nukleus primorskog gradića.

'Pišem jednu novelu opskurne atmosfere o ubojicama koji na usamljenom imanju u šumi pokušavaju smaknuti nedužna čovjeka koji, u međuvremenu, i sam postane ubojicom.' Intervju s Vadanjelom pročitajte ovdje

Za novi roman radnog naziva 'Tamo iza planine', bivši novinar i nagrađivani pisac Damir Karakaš već nekoliko godina radi skice, piše i razmišlja o realizaciji.

'Roman tematizira i secira jedno vrlo zajebano odrastanje u seoskoj sredini, gdje se biljeg različitosti u kožu onih koji su po bilo čemu u toj sredini različiti utiskuje na razne bolne načine. Kažu da je pisanje knjiga o djetinjstvu dopušteno, ali samo jedna po svakom piscu, pa eto da se i ja okušam u nečemu što me već dugo intrigira i predstavlja mi svojevrsni izazov. Roman će se događati u neimenovanom selu u Lici, a u procesu pisanja želim testirati i neke nove pripovjedne mogućnosti.'

Jedan od najvažnijih hrvatskih romanopisaca današnjice Marinko Koščec kazao je kako je 'U potrazi za početkom kruga' u početnoj fazi pisanja.

'U fokusu je intimni odnos u kojem se zrcali kolektivna stvarnost i čak ni ne znam kamo će točno to izmutirati', kratko je napomenuo.