Skup tradicionalno organizira Hrvatsko čitateljsko društvo u povodu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, a okuplja domaće i strane predavače i stručnjake iz područja pismenosti i čitanja.

Skup podržavaju Ministarstvo kulture, Goethe-Institut Kroatien i Školska knjiga. Okupljene je u velikoj dvorani Školske knjige pozdravila predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak.

Istaknula je kako je namjera ovogodišnjeg skupa podsjetiti na UN-ov Program globalnog razvoja održivog razvoja za razdoblje do 2030. (Agenda 2030), kojemu je cilj život na zemlji učiniti boljim i prihvatljivijim za sve.

'Agenda 2030 sadrži 17 ciljeva održivog razvoja od ukupno 169 manjih ciljeva koji se protežu na razvoj ekonomije, okoliša, društva, a riječ je o planu prema kojemu se sve zemlje trebaju aktivno uključiti kako bi svijet postao bolje mjesto za sve ljude, bez iznimke', rekla je Berak.

Glavni aspekti koji se zagovaraju Agendom 2030. su osiguranje pristupa informacijama, očuvanje kulturne baštine, opća pismenost, učenje i obrazovanje te dostupnost i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Novi razvojni ciljevi održivog razvoja proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.

'Svjesni smo da se društva samo opismenjavanjem mogu razvijati, ljudi informirati i razvijati ideje za očuvanje planeta budućim generacijama. Pismenost je ključna za iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje nejednakosti, za mir i pravdu, za dostojanstveni rad i gospodarski rast', istaknula je Berak.

Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva do 2030. godine je na Vladi, privatnom sektoru, ali i civilnom društvu, napomenula je. 'U Hrvatskoj, međutim, još nije do kraja prihvaćen izraz održivog razvoja, koji tako još nije zaživio u pravom smislu te riječi, a prema europskim istraživanjima, kojih smo i mi bili dio, ispada da svaki 15. maloljetnik nije sposoban u funkcionalnoj pismenosti", upozorila je Berak.

'To nam pokazuje kakvo je stanje i u svijetu; dakle nemamo samo mi problem, problem je globalnih razmjera. O tome se u posljednje vrijeme puno govori, a što zapravo poduzimamo', rekla je.

Kao ključan izazov na tome putu Berak je izdvojila obrazovanje edukatora. 'S obzirom da su knjižnice, škole i fakulteti mjesta koja bi trebala biti ključna za to, treba se prvo educirati edukatore. Obrazovanje edukatora, odnosno ljudi koji će raditi na širenju ideje održivog razvoja, ključna je početna stanica', poručila je.

Upravo promišljanju pitanja na koji način pismenost treba biti ključna namijenjeni su stručni skupovi čitateljskih društava, a to je cilj i stručnog skupa 'Pismenost i učenje za održivi razvoj', kojim Hrvatsko čitateljsko društvo promovira načela održivog razvoja, educira dionike iz različitih dijelova Hrvatske o mogućnostima njihove praktične primjene, te potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u zajednici.

'Nadam se da će ovaj skup biti prilog tome, jer teme koje obrađujemo i ljudi koje smo pozvali sigurno će otići s nekim idejama koje će im pomoći u njihovim sredinama', poručila je Berak.

Program skupa uključuje predavanja predstavnika stručnih institucija, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Instituta za održivost, okoliš i promicanje prirodnih znanosti Vigea, Knjižnica grada Zagreba, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i drugih, a kao posebna gošća najavljena je Susanne Brandt iz središnje službe za knjižnice njemačke Savezne pokrajine Schleswig-Holstein.