Čestitajući nagrađenima na svečanoj dodjeli u predvorju Hrvatskoga državnog arhiva, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je riječ o izuzetno važnoj nagradi kojom se želi podsjetiti na ulogu prevoditelja u obogaćivanju hrvatske književne baštine.

"Uvijek ističemo da je ova nagrada posebna jer nagrađuje prevodilaštvo, koje često ostaje u sjeni pisaca, ali i drugih autora, a neizmjerno je važno da bi se čitatelju na vrijedan, ispravan i sveobuhvatan način prenio duh literature koju prevoditelji svojim umijećem posreduju", rekla je ministrica. "Sretna sam što se ova nagrada dodjeljuje već sedamnaesti put našim vrsnim prevoditeljima kojima prijevod predstavlja dublji i intimniji doživljaj izvornika", dodala je.

Ministrica je posebno naglasila važnost te nagrade u Godini čitanja, budući da se njome također skreće pozornost na duboku povezanost između književnog prevođenja i čitanja.

Akademik Mladen Machiedo istaknuti je romanist, filološki erudit, pjesnik, esejist, profesor, priznati dvosmjerni prevoditelj, dobitnik mnogih hrvatskih i međunarodnih književnih nagrada, rekla je Obuljen Koržinek. "Osobito mi je drago što danas nagrađujemo njegov izniman trajni doprinos hrvatskoj kulturi. Također mi je drago što je ove godine između mnogih prijevoda s brojnih jezika za godišnju nagradu izabran prijevod s velikog slavenskog jezika bogate povijesti, kulture i književnosti – poljskoga", napomenula je.

Primajući nagradu za životno djelo, Mladen Machiedo istaknuo kako je njegovo prevođenje uvijek išlo "paralelno, premda ne uvijek simetrično", s njegovim pisanjem.

"Zašto sam prevodio? Vrlo jednostavno: prvo, da produbim poznavanje cijenjenog djela i opusa. Drugo, da zadovoljstvo podijelim društveno – unutar toga i pedagoški – i treće, da sam učim bolje pisati", kazao je Machiedo.

"Držim da svatko u životu ima neku misiju. Neki je nažalost nisu svjesni, neki jesu, ali je iz ovih ili onih razloga ne provedu u djelo. Moja je misija književnost i nadam se da sam tu svoju misiju do ovoga časa barem dobrim djelo ispunio. Volio bih reći, ako bude zdravlja, bit će toga još", rekao je laureat.

Za najbolji prijevod književnog djela objavljenog u protekloj godini, za "izniman prevodilački pothvat" u prijevodu s poljskoga "Dnevnika pisanog noću" Gustava Herlinga-Grudzinskog, polonist Adrian Cvitanović dobio je godišnju Nagradu Iso Velikanović za 2020.

Cvitanović je zahvalio povjerenstvu nagrade što je prepoznalo vrijednost njegova prijevoda i prevedenoga djela, te svojem nakladniku Disputu na čelu s glavnim urednikom Josipom Pandurićem, što već godinama ima sluha za njegove prijedloge te objavljuje autore i naslove "koji se ne bi mogli objaviti niti u puno većim kulturama".

Time mu omogućuje da unese dio poljske kulture "u ovu našu malu kulturu malog jezika", što i jest, kako je rekao, posao prevoditelja - da nastoji u svoju kulturu unijeti "barem dašak tuđe, koju smatraju jednakovrijednoj našoj".

"Osim što promoviramo druge kulture, istovremeno obogaćujemo našu, uspostavljajući na taj način dijalog sa svijetom. A upravo je to suština prevodilaštva - uspostavljanje dijaloga s drugim, tuđim, nepoznatim, s nečim što ne poznajemo. Prije više od stotinu godina Iso Velikanović po kojemu je ova nagrada dobila ime, započeo je tu kulturu uspostavljanja dijaloga i svi mi prevodioci nastavljamo njegov put", poručio je Cvitanović, koji je Nagradu posvetio svojoj dugogodišnjoj urednici i prijateljici Ireni Lukšić, koja ga je uvijek poticala i vjerovala u njega.

Nagrada Iso Velikanović ustanovljena je 2005. a dodjeljuje se 29. ožujka, na rođendan istaknutoga hrvatskog književnika i prevoditelja prema kojemu nosi ime. Dodjeljuje se godišnja nagrada i nagrada za životno djelo, a sastoji se od povelje, medalje i novčanog iznosa.

O njezinoj dodjeli ove je godine odlučivao odbor od sedam članova, koji su činili Dinko Telećan, Igor Buljan, Snježana Husić, Andy Jelčić, Mladen Martić, Vanda Mikšić i Xenia Radak Detoni.