Nedavno završeno 12. izdanje izložbe Zgraf okupilo je pod temom 'Društvene reprize', čiji je autor poznati britanski teoretičar dizajna Rick Poynor, ujedno posebni gost i član žirija, oko 200 radova koji propituju neprestano ponavljanje grafičkih stilova i njihovu suvremenu reinterpretaciju. Nagradu Zgraf Welcome za najbolji studentski projekt predstavljen na izložbi EduZgraf osvojio je Martin Peranović za rad 'MINE', kojemu je svrha upozoriti na visok stupanj rizičnosti kretanja u blizini minsko sumnjivih područja, informirati putem jasnih i lako dostupnih informacija o minski sumnjivim područjima te omogućiti planiranje kretanja na temelju tih informacija.

'Projekt u osnovi zauzima kritički stav s ciljem osvještavanja o još uvijek velikom problemu. Korištenje pametnih uređaja danas je postao određeni standard i velik dio populacije koristi ih između ostalog u svrhu snalaženja u prostoru koji nam je nepoznat, stoga je aplikacija MINE zamišljena kao sloj minski sumnjivih područja i područja koja su nekoć bila označena kao minski sumnjiva ucrtan preko mapa. Na taj način bi sumnjivi tereni bili jasno predočeni i dostupni svima te vidljivi u svakom trenutku u odnosu na područje u kojem se korisnik nalazi, ali i ažurirani ovisno o stanju razminiranosti. Prilikom približavanja označenim terenima, aplikacija bi signalizirala upozorenje, a u njoj je zamišljeno i planiranje ruta kretanja uzimajući u obzir minski sumnjiva područja', objasnio je Peranović za tportal.

Peranović, koji je rođen 1989. u Vinkovcima, završio je srednju Školu za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku, smjer grafički dizajn, a preddiplomski studij Dizajna vizualnih komunikacija završio je na Umjetničkoj akademiji u Splitu te je paralelno na Filozofskom fakultetu u Osijeku stekao i Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu. Školovanje je nastavio na zagrebačkom Studiju dizajna i stekao diplomu magistra dizajna, a sudjelovao je u nizu izložbi i festivala te je 2014. kao član tima BOKTE osvojio 2. mjesto za the_zine projekt na festivalu Dan D.

Nove tehnologije pomažu i štete društvu - kritički angažman

'Kako sam veći dio djetinjstva proveo u Slavoniji, ideju za projekt sam pronašao u svom dječjem strahu od minskih polja kojih je u to vrijeme bilo znatno više nego što ih je danas. Livade i njive oko mog grada bile su zarasle i označene visokim crvenim metalnim tablama na kojima su bile otisnute lubanje s natpisima koje tada nismo znali pročitati, ali znali smo da dalje od znaka ne smijemo ići. Činjenica kako još uvijek postoje teritoriji zagađeni minama prerasla je u ideju o aplikaciji koja ima funkciju svojevrsnog Geiger-Müllerova brojila u prenesenom kontekstu mina. Projekt je realiziran u konceptualnom i dizajnerskom smislu što je zadovoljavalo potrebe studija, no aplikacija nije realizirana u programerskom smislu zbog tehničke zahtjevnosti', objasnio je Peranović.

'Hrvatska je odlična platforma za bilo kakvo kritičko djelovanje jer konstantno nam se događaju problemi koji se tiču svih, a na koje netko treba reagirati, dati odgovor ili ponuditi rješenje', smatra Peranović i dodaje: 'Što se tiče konkretno napretka novih tehnologija, mogu reći kako u isto vrijeme promišljanje o njihovu utjecaju rapidno opada do granica u kojima ljudi mijenjaju načine razmišljanja ne propitujući imaju li te promjene pozitivan ili negativan utjecaj. S jedne strane nove tehnologije uvelike pomažu društvu dok u isto vrijeme čine ogromnu štetu i logično je kako iz toga proizlazi kritički angažman. Smatram kako je kritičko promišljanje novih tehnologija relativno mlada disciplina, ali potreba za njom će postajati veća s daljnjim razvojem tehnologija.'