Radovan Tajder (1945.) do sada je imao četiri samostalne i opsegom male izložbe od kojih su neke bile fokusirane na određene segmente njegovog opusa i posebnosti njegovog načina rada. Izložba u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt njegova je dosad najveća izložba, a potpisuje ju kustosica Marina Bagarić, poznata po sjajnoj knjizi o arhitektu Ignjatu Fischeru, nagrađenoj 2011. godine nagradom Jutarnjeg lista za najbolju publicističku knjigu.

Uz arhitektonski opus izložba će predstaviti i Tajderov projekt takozvanih tekica, odnosno, bilježnica s njegovim poslovnim i intimnim dnevnikom, vođenim desetljećima. One na najbolji način dočaravaju likovno-literarni svijet Radovana Tajdera, a 1991. izlagane su u Ljubljani. Oduševljeni njihovim sadržajem, poznati arhitekti Boris Podrecca, Martin Kohlbauer, Peter Herzog, dizajnirali su naslovnice tih tekica 2005. i 2007. godine.

I u 69. godini Radovan Tajder neprestano stvara, a nedavno izgrađena elegantna poslovna zgrada sjedišta RBA banke na Dunavskom kanalu u centru Beča samo je jedno u nizu njegovih uspješnih ostvarenja u austrijskoj prijestolnici, u kojoj živi od 1985. godine. Za svoj rad u Beču dobio je mnoge nagrade, a među projektima ističe se zgrada BMW-a, centrala OPEC-a i novo parkiralište u zračnoj luci Schwechat.

Do odlaska u Beč, Tajder je i u Hrvatskoj ostvario respektabilnu karijeru. Prema njegovim su jedinstvenim funkcionalnim modularnim sustavima 414 i Megas izgrađene mnoge škole i vrtići, koje je, što s kolegama što samostalno, projektirao u Malom Lošinju, Perjavici, Kutini, zagrebačkim naseljima Travno, Prečko, Srednjaci i Gajnice. U središtu Zagreba izveo je maestralno interpolirane stambene zgrade u Vodovodnoj ulici (1979.–83.) i Ilici (1982.) koje su i domaći i svjetski kritičari i teoretičari ocijenili antologijskim ostvarenjima. Također, realizirao je i niz originalno dizajniranih obiteljskih kuća i kuća za odmor (Zlarin).

Bečko razdoblje Tajderove karijere obilježavaju projekti poslovnih zgrada, radovi za hotelske lance te projekti stambenih objekata. Veliki broj projekata kao i popis svjetski respektabilnih investitora najbolje ilustriraju Tajderovu projektantsku vještinu i renome. Projektirao je za: Philips, BMW, Wüstenrot, BAWAG, Volksbank, RBA, OPEC, IBM, hotel Plaza-Wien, hotelski lanac Ibis i mnoge druge. Tijekom bečkih godina Tajder je kontinuirano projektirao i za hrvatske naručitelje (Zagreb, Rovinj, Zlarin, Novigrad), sudjelovao je na izložbama Zagrebačkoga salona i izložbi Oris ideja, a 1999. godine Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo mu je najvažniju domaću strukovnu nagradu Drago Galić za stambeni blok u bečkoj Tamariskengasse.

Proučavajući i komentirajući Tajderovo djelo, arhitekt Tomislav Odak u časopisu Čovjek i prostor 1999. istaknuo je da Tajderova ‘Beskrajna strpljivost u variranju teme i njene interpretacije, što ponekad graniči s mazohizmom, daju sjajne rezultate’ i dodao da je šteta što arhitekt takvog kalibra, iako je imao namjeru, nije zadržan u Hrvatskoj kako bi svoja znana i vještine prenosio zagrebačkim studentima.

Izložba će se moći razgledati do 27. travnja. 2014., a paralelno s izložbom bit će objavljena i monografija o Tajderovom radu.