Nedavno se navršilo točno 20 godina od premijerne izvedbe antologijske predstave 'Izbacivači' u režiji Matka Raguža, a mnogi gledatelji i danas ih spominju kao primjer najoriginalnije, najzabavnije i najbolje predstave tog vremena, pitajući se kakve su šanse da se obnovi i ponovno zaigra na repertoaru Teatra Exit. Zasad to je samo želja, no ostale su činjenice koje govore da su 'Izbacivači sredinom devedesetih oduševili i publiku i kritičare, što je rijetka pojava u Hrvatskoj te postali megahit.

U više od tri godine odigrani su 212 puta što je respektabilni broj repriza u hrvatskim uvjetima, a u glumačku orbitu lansirali su tada mlade glumce Renea Bitorajca, Tarika Filipovića i Marija Mirkovića, koji su kasnije postali megazvijezde, dok su nešto starijeg Sretena Mokrovića potvrdili kao izvrsnog glumca, spremnog na izazove i nekonvencionalnije istupe.

Iz današnje perspektive gledano, 'Izbacivači' su bili važni i zato što su na kazališnu scenu ratom poharane zemlje donijeli novu temu – noćni život velegrada, sublimiravši u toj žestokoj i satiričnoj priči lice i naličje noćnih izlazaka, ali istodobno i očekivanje 'onog nečeg' i osjećaj samoće, koji je neminovan nakon povratka iz praznine disko kluba. Tu urbanu temu Teatar Exit je pokazao u skladu sa svojom tada već naznačenom poetikom prkosa, bunta, provokacije i bacanjem istine u lice malograđanskom dijelu Hrvatske, ne libeći se psovanja, pjevanja, urlanja, provokacija i oštre kritike.

Publika je već na premijernoj izvedbi 'Izbacivača' u ZKM-u 25. rujna 1996. osjetila silnu energiju glumaca i ponesena tom neočekivanom testosteronskom snagom na nogama dočekala kraj predstave, oduševljeno plješćući i skandirajući izvođačima. Bilo je jasno – rođen je megahit! Kritičar Obzora napisao je da nakon 'Izbacivača' hrvatsko kazalište više neće biti isto, a Arkzin da Teatar Exit tom predstavom nastavlja s podizanjem kazališnih standarda.

Tarik i Rene lani su proslavili i 200. izvedbu 'Spektakluka' u Kerempuhu

Glas o uzbudljivoj predstavi Teatra Exit, u kojoj glumci savršeno precizno dočaravaju tadašnji noćni Zagreb, išao je od uha do uha, stvarala se fama i gradio se kult, a publika je hrlila na predstavu s jednakim zanimanjem kao što se ide na premijeru. Čak je predstava među tadašnjim klincima postala statusno pitanje. U svakom slučaju, 'Izbacivači' su učvrstili poseban status Exita kao kazališta koje se bazira na istraživačkom konceptu, glumačkom savršenstvu i na provokativnim urbanim temama, u kojem se beskompromisno i na nov način obrađuju problemi sazrijevanja mlade rock i techno generacije.

Redatelj predstave i umjetnički direktor Teatra Exit Matko Raguž jednom je ustvrdio da je 'Izbacivače' počeo raditi s mladim ljudima koji su upravo završavali akademiju, a danas su to velike zvijezde hrvatskog glumišta i javne scene Tarik Filipović, Rene Bitorajac i Mario Mirković te Sreten Mokrović, čovjek iz njegove generacije, koji je kao simbol zrelosti bio opreka toj zaigranoj mladosti. Premda nije očekivao tako velik uspjeh, dogodilo se da su 'Izbacivači' postali najveći hit kraja 20. stoljeća. Objašnjavajući fenomen 'Izbacivača' iz današnje perspektive, Raguž je rekao da se uspjeh jednostavno dogodio jer se sve poklopilo - mjesto, vrijeme, tema i izvođači.

'Kazalište je ogledalo vremena i uspjeh se dogodi kad se sve poklopi i kad se dogodi totalno prepoznavanje i identifikacija kod publike. No to se ne događa često. 'Izbacivači' su bili revolucionarna predstava, puna energije, i u njoj se sve poklopilo. Danas je drugo vrijeme i sigurno bi bilo drukčije: više nema disko-klubova, klinci ne plešu sentiše i ne bi se dogodilo prepoznavanje s tom pričom', istaknuo je Matko Raguž.

Rene Bitorajac, danas glumac Kerempuha, u legendarnom hitu, osim kao glumac, sudjelovao je i kao autor tekstova pjesama. Može se reći da su mu 'Izbacivači' na neki način bili odskočna daska. Danas poznat po ulogama u serijama 'Bitange i princeze' i 'Naša mala klinika' te filmovima 'Kako je počeo rat na mom otoku' , 'Ničija zemlja' i drugima, a uz to je i voditelj, predavač glume na Maloj akademiji, plesač, scenarist...

Prisjećajući se rada na 'Izbacivačima' prije 20 godina, Bitorajac je rekao da je to bila predstava na čijem su predlošku radili punih sedam mjeseci i unijeli u nju puno vlastitih ideja, energije i osjećaja. Radili su na principu work in progress, kaže, i nitko od njih nije znao kako će to izgledati.

'Sve smo brusili do najsitnijih detalja, a predstava je osim dijalozima vrvjela i plesom, songovima, pantomimom, mimom, mijenjanjem karaktera u sekundi i bila je izrazito brza i dinamična. Uza sve to imala je i svoju srednjoškolsku publiku, iako se dopadala ljudima svih starosnih dobi', kaže Bitorajac.

Na pitanje što mu je tada kao mladom glumcu značilo sudjelovanje u 'Izbacivačima' i je li ta uloga bitno utjecala na njegovu glumačku karijeru, Bitorajac je izjavio da je i Teatar Exit tada bio na svojim počecima i da je ta predstava, uz 'Dekadenciju', zasigurno odredila put ili barem upoznala ljude s tada novim teatrom u Zagrebu.

'Svaki od nas glumaca koautor je predstave čiju režiju potpisuje Matko Raguž, koji nam je vjerovao i dao maksimalnu slobodu. Ja sam bio i tekstopisac songova. Imali smo nekih šest ili sedam pjesama te izdali audiokazetu. Prva predstava koju smo odigrali u Čakovcu bila nam je ogroman test jer ni sami nismo znali kako će publika prihvatiti ovu, tada uistinu novinu na kazališnim daskama. Nakon prve izvedbe znali smo da imamo hit. Dan danas ljudi me znaju pitati ima li kakve šanse za obnavljanjem, ali mi smo 20 godina stariji i vjerojatno će to dočekati nekoga mlađeg. Odigrali smo 200-tinjak predstava i osjećali se kao Beatlesi.

Tarik Filipović, također glumac Kerempuha, danas iza sebe ima 19 filmova i devet TV serija, a poznat je i kao dugogodišnji voditelj popularnih televizijskih kvizova, poput 'Tko želi biti milijunaš?', i lice iz mnogih TV reklama.

'Uspjeh se dogodio, s razlogom. Namirisali smo tekst premda smo ga potpuno izmijenili tijekom višemjesečnog rada. Radili dugo, studiozno, improvizirali, vježbali stvari do savršenstva. Plus glumačka kemija, bili smo kao stroj. S Reneom i Mariom već sam bio ekipa, a i Mokri se uklopio savršeno. Nismo radili premijeru dok nismo bili sigurni da je sve kao vurica. A onda se zakotrljalo... Očekivali smo uspjeh, a dogodio se kult. Divno vrijeme, Exitovi počeci, dvorane krcate. Fizički jako naporna predstava, ali guštaš u svakom trenu. Osjećali smo se kao Beatlesi. Nikada nisam osjetio takvu euforiju u publici kao na kraju 'Izbacivača'. I to svegeneracijsku! Rijetke su predstave o kojima se priča nakon 20 godina. Ponovno 'Izbacivači'?! Nisam pristalica recikliranja, sve u svoje vrijeme, ali kada se sjetim tadašnjih osjećaja, zašto ne!' rekao je Tarik Filipović.

No 'Izbacivači' su nekima postali trn u oku. Primjerice, Ljilja Vokić, bivša HDZ-ova ministrica prosvjete, pružila je podršku sesvetskom kapelanu Robertu Šreteru koji je poveo harangu protiv te predstave Teatra Exit. Nakon što je odgledao komad, kapelan je poslao pismo Ljilji Vokić u kojemu je predstavu opisao kao 'sat i pol najgore pornografije koja vrijeđa osnovno ljudsko dostojanstvo', dok u samoj predstavi nema 'scene koju bi se moglo nazvati normalnom i pogledati je sa zdravim smislom za humor'. Kapelana je razljutilo i to što je kazalište prepuno, a publiku uglavnom čini mlada generacija koju su njihovi profesori organizirano dovodili u kazalište. 'A svi govorimo o potrebi duhovne obnove hrvatskog naroda!' – zavapio je tada kapelan, međutim, bez efekta.

Predstava 'Izbacivači' išla je hrabro dalje. Dobila je gomilu nagrada, od nagrade na Danima satire, preko Nagrade za istraživanje suvremenog kazališnog izraza na Festivalu malih scena u Rijeci i Nagrade grada Zagreba pa do nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta kao najbolje predstave. Također, Tarik Filipović i Rene Bitorajac bili su nominirani za Nagradu hrvatskog glumišta za najboljeg mladog glumca, a Sreten Mokrović kao najbolji glumac.

Danas, 20 godina poslije, sigurno bi bilo zanimljivo istražiti neke nove 'izbacivače' u nekim novim okolnostima neoliberalnog kapitalizma i u kontekstu razočaranja današnjim duhom vremena i egzodusa mladih u neke bolje krajeve.