Roman 'Božanska dječica' Tatjane Gromače, objavljen u izdanju zaprešićke Frakture te svojevrsna umjetnička biografija 'Kino Tom - Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda' redatelja Slobodana Šijana u izdanju Hrvatskog filmskog saveza iz Zagreba i Muzeja savremene umetnosti iz Beograda, ovogodišnji su laureati natječaja za najbolje prozno, odnosno publicističko djelo Jutarnjeg lista, koje je premijerno objavljeno kod hrvatskih nakladnika u 2012. godini
Proglašenje pobjednika održano je u komornoj atmosferi i u uskom, gotovo intimnom krugu ljudi u zgradi EPH-a na Vrbiku, a dodjeli je prisustvovala većina članova žirija i finalista. U ime Tatjane Gromače plaketu je primio Seid Serdarević, glavni urednik Frakture, rekavši da je autorica iznimno počašćena nagradom te napomenuo da je riječ o 'zgusnutom i nabitom romanu, drukčijem od ostalih proznih djela koja se pojavljuju u hrvatskoj produkciji, a autoricu je definirao iznimnom pojavom u hrvatskoj književnosti. Slobodan Šijan, vidno uzbuđen, naglasio je da je knjigu pisao 'iz osobne potrebe da se oduži značajnom čovjeku i velikom prijatelju' te da 'tijekom pisanja nije razmišljao o mogućim nagradama tako da ga je odluka žirija iznenadila, ali i obradovala'.
Nagrada za prozno djelo Jutarnjeg lista dodjeljuje se po trinaesti puta, a odluku o pobjedniku donio je žiri (Gordana Crnković, Dario Grgić, Ivan Lovrenović, Teofil Pančić i Jagna Pogačnik, predsjednica žirija) pojedinačnim glasanjem svakog člana i zbrajanjem njihovih bodova, nakon čega se iskristaliziralo pet finalista – tri romana i dvije zbirke priča: osim romana Tatjane Gromače 'Božanska dječica', u finalu su bili i Josip Mlakić s romanom 'Planet Friedman' i Milorad Popović s romanom 'Karnera' te Damir Karakaš sa zbirkom priča 'Pukovnik Beethoven' i Roman Simić Bodrožić sa zbirkom priča 'Nahrani me'. Kako je naglasila Jagna Pogačnik, 'žiri ove godine nije osjetio recesiju u nakladništvu, a članove je posebno veselilo što su se u konkurenciji našle osim romana, koji je kao forma dominirao prethodnih godina, i zbirke kratkih priča'. Objasnila je da se žiri u zadnjem krugu 'našao u krnjem sastavu – bez dva člana s kojima se kontaktiralo telefonima', te da su prvo izabrana dva jednakovrijedna superfinalista – Gromačina 'Božanska dječica' i roman 'Karnera' Milorada Popovića, no na kraju je 'za dlaku pobijedila proza istarske spisateljice'.
U konkurenciji za Nagradu najbolje publicističko djelo u 2012. godini, koja se dodjeljuje deveti put, bilo je, prema riječima Vlahe Bogišića, predsjednika žirija (Davor Butković, Željko Ivanjek, Željko Krušelj, Tvrtko Jakovina i Branko Matan te Bogišić), 50-ak iznimno vrijednih radova, usprkos tome što publicistika 'više nije poticajna disciplina'. Po Bogišićevom mišljenju zadnjih je godina prisutan trend ukoričavanja doktorskih radova mlađih znanstvenika te raznih već objavljenih rasprava, no usprkos tome u finalu se našlo 'pet sjajnih radova - tri historiografska i dva pridružena rada za koje su dobili riječi pohvale'.
Finalisti su bili historiografski naslovi – 'Figure politike – Lujo Vojnović i Robert William' Stjepana Ćosića i Zorana Grijaka (Seton-Watson Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2012), 'Imbro Ignjatijević Tkalac - Europsko iskustvo hrvatskog liberala, 1824 – 1912' Andreje Feldman (Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2012) i 'Jugoslavija i svijet 1968' Hrvoja Klasića (Ljevak, Zagreb 2012) te umjetnička monografija Slobodana Šijana Kino Tom - Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda' (Hrvatski filmski savez - Muzej savremene umetnosti, Zagreb-Beograd 2012) i putopisni priručnik 'Starim cestama do mora' Lare Černicki i Staše Forenbahera (Libricon, Zagreb 2012). Od tih radova žiri (radio je u krnjem sastavu od samo šest članova) odabrao je dva rada, koja razmatraju hrvatsko-srpske odnose: Šijanovu monografiju i 'Figure politike - Lujo Vojnović i Robert William' Stjepana Ćosića i Zorana Grijaka, no na kraju je prevagnuo autorski pristup tako da je nagrada dodijeljena Slobodanu Šijanu i njegovoj monografiji o Tomu Gotovcu, odnosno, Antoniju g. Laueru.
Unatoč predstečajnoj nagodbi, laureati će dobiti po 50 tisuća kuna, dok se od skulpture odustalo zbog štednje.