Mandat predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti traje četiri godine i moguće ga je jednom ponoviti. Akademik Zvonko Kusić, specijalist nuklearne medicine, na čelu je ove krovne državne znanstvene i umjetničke institucije posljednjih osam godina, a na oba svoja izbora nije imao protukandidata.

Njegov nasljednik, 18. po redu predsjednik Akademije osnovane 1866., na čelo bi trebao doći 1. siječnja 2019., s ostatkom nove uprave, dvojicom potpredsjednika i glavnim tajnikom. Trenutno su na tim pozicijama Pavao Rudan (tajnik) te Jakša Barbić i Velimir Neidhardt, arhitekt kojega Kusić ističe kao svog favorita i kandidata.

Velimir Neidhardt, sin arhitekta Franje Neidhardta i nećak Jurja Neidhardta, redoviti je profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, a od 1995. do 1999. bio je i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata. Autor je ili suautor ahritektonskih projekata poput Nacionalne sveučilišne knjižnice, poslovne zgrade Ine i nove zagrebačke zračne luke 'Franjo Tuđman'.

Kad ga je Kusić krajem 2017., nakon sjednice Predsjedništva, imenovao kao željenog nasljednika, pojedini akademici su se pobunili, navodeći da je to preuranjeno i mimo izborne procedure, piše Jutarnji. Običaj je da se kandidati predlažu na sjednicama Akademijinih razreda, kojih je devet. Sam Kusić za Jutarnji primjedbe nije htio komentirati, tvrdeći da bi bilo neprimjereno da 'Akademija govori o svojoj izbornoj proceduri'. Neidhardt je pak u intervjuu za Večernji u lipnju ove godine rekao kako je predsjedniku zahvalan što ga je vidio kao osobu koja će nastaviti njegovim putem.

'Taj njegov čin objave nije bio na službenim nivoima, da bi to netko trebao zamjeriti. On je to prvi put spomenuo nakon jedne sjednice Predsjedništva, a mislim da predsjednik ima pravo pred kraj svojeg djelovanja dati svoje viđenje smjera daljnjeg djelovanja', rekao je Neidhart za Večernji, ističući kontinuitet koji 'apsolutno treba gajiti'.

Na njemu inzistiraju i oni koji se bune protiv kandidature lingivistice i anglistice Milene Žic Fuchs, a koji smatraju da bi bilo 'neobično' da na čelo Akademije dođe žena 'jer to nikad u povijesti nije slučaj'. Pojedini se pritom čak dotiču i njenog židovskog podrijetla, piše Jutarnji.

Milena Žic Fuchs trenutna je članica Predsjedništva HAZU, redovita profesorica na Flizofskom fakultetu, a svojedobno i ministrica znanosti i tehnologije, u Vladi Zlatka Mateše. Kao protukandidatkinja Neidhardtu javila se u lipnju ove godine, piše Jutarnji, i inzistirala da oboje svoje programe iznesu pred svim Akademijinim razredima, s ciljem, kako je navela, povećanja demokratičnosti u djelovanju HAZU. Postupak izlaganja i raspravljanja po razredima je u tijeku, a 15. studenoga zakazana je konačna izborna skupština.

Nakon toga predsjednika i potpredsjednika ne potvrđuju ni Vlada ni Sabor, mada se Akademija financira pretežno iz državnog proračuna. U 2018. on je teži od 72, 5 milijuna kuna.

Podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić u svibnju ove godine sredstva HAZU s posebnog računa u poslovnoj banci prebacio je u državnu riznicu, o čemu je pisao tportal, a tada se dio akademika pobunio. Tvrdili su da je to potez koji ugrožava autonomiju institucije, a osobito je ljut bio Davorin Rudolf, koji je dio 'natjecateljskog tima' Milene Žic Fuchs i predložen je za potpredsjednika.

Trenutna uprava Akademije pak na zamjerku da je ugrozila samostalnost institucije Jutarnjem odgovara da ne mogu ići protiv važećih zakona države. U svibnju su pak za Večernji rekli kako 'iz analize relevantnih propisa (...) ne proizlazi da je HAZU ovime izgubila financijsku samostalnost'. I dalje imaju svoj račun, pojasnili su, samo je on sada dio računa državnog proračuna.

'Na njemu se vode financijska sredstva HAZU stečena iz državnog proračuna (oko 80 posto svih prihoda) i iz svih drugih izvora. Ne miješaju se sa sredstvima drugih proračunskih korisnika ni sa sredstvima države, nego ostaju evidentirana na Akademijinu računu. S njima slobodno raspolaže samo Akademija. Taj je račun otvoren na temelju odredbi članka 60. Zakona o proračunu koji na to obvezuje sve proračunske korisnike i ne propisuje nijedan izuzetak. Proračunski korisnici postupno ulaze u takav pravni režim računa, a kako HAZU čini poseban razdjel u državnom proračunu i ne potpada pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja, nego se financira izravno iz državnog proračuna, došla je na red za otvaranje tog računa istodobno kad i drugi korisnici koji čine razdjele', pojasnili su iz HAZU za Večernji u svibnju.

O problemu prijenosa sredstava Akademije u državnu riznicu HAZU je raspravljala na skupštini 12. travnja i zaključak je da se u kontaktima s Vladom i Ministarstvom financija pokuša izboriti poseban status Akademiji kako bi zadržala samostalni račun koji je imala desetljećima, navodi Večernji. Pitanja prijenosa sredstava u državnu blagajnu u svom se programu, prema Jutarnjem, dotiče i Milena Žic Fuchs, koja, prema neslužbenim i informacijama u dosadašnjem predglasanju u osam razreda Akademije ima 26 glasova. Neidhardt ih ima 68. Pobjednik na izborima u studenome treba dobiti natpolovičnu većinu glasova svih redovitih akademika.

Trenutno Akademiju čini 141 akademik, prosječne starosti od 74 godine, a među njima je 10, 4 posto žena. U vodstvu HAZU dosad se našla jedino Alica Wertheimer-Baletić, koja je 2004. bila potpredsjednica.

Kandidati za potpredsjednike Milene Žic Fuchs su spomenuti Davorin Rudolf, Stanislav Tuksar te Andrej Dujella za glavnog tajnika, dok su u slučaju Velimira Neidhardta to Davor Miličić i Frane Parać, kao potpredsjednici te Dario Vretenar, kao glavni tajnik.