Na današnjoj inauguraciji predsjednik Zoran Milanović započeo je govor citiranjem Yuvala Noaha Hararija, osobe koju smatra najvećim živućim misliocem današnjice, autora hit-naslova 'Sapiens: Kratka povijest čovječanstva', 'Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice' i '21 lekcija za 21. stoljeće', kojima je ovaj izraelski povjesničar postigao zapažen međunarodni uspjeh, a i u Hrvatskoj si je priskrbio vjernu publiku
'Jedan od vodećih mislilaca današnjice, po mom mišljenju, ovih dana je rekao da se budućnost prave zapadne liberalne demokracije može osigurati samo ako se istinu očuva neovisnom od želja većine birača, kao i želju većine birača neovisnu od istine. To na prvi pogled zvuči zbunjujuće, ali izbori nisu metoda za pronalaženje apsolutne istine. Izbori su metoda za pronalazak mirnog kompromisa između brojnih želja različitih ljudi. Većina, primjerice, može izglasati da ne postoji problem klimatskih promjena, ali to ne znači da taj problem ne postoji, da nije istina. Kako održati razdvojenima istinu i želju?' rekao je, među ostalim, peti hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u svom inauguracijskom govoru.
Mislilac kojega je pritom spomenuo i čiji je primjer klimatskih promjena iskoristio, mada ga nije imenovao, dobro je poznati izraelski filozof i profesor Yuval Noah Harari (43), rođen u sekularnoj obitelji Židova podrijetlom iz istočne Europe. Nakon diplome na Hebrejskom sveučilištu doktorirao je povijest na Oxfordu, a svjetsku slavu stekao je 2014. knjigom 'Sapiens: Kratka povijest čovječanstva', koju su kao svoje glavno štivo navodili Barack Obama, Mark Zuckerberg i Bill Gates. Slijedili su jednako uspješni publicistički hitovi 'Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice' te '21 lekcije za 21. stoljeće', a koji su Harariju priskrbili titulu jednog od 'najinovativnijih mislilaca današnjice'.
U svojoj prvoj knjizi, 'Sapiensu', kako je sam objasnio, istraživao je ljudsku prošlost, proučavajući na koji način beznačajan majmun može postati vladar planeta Zemlje. 'Homo deus' ispituje dugoročnu budućnost života i razmatra kako bi ljudi s vremenom mogli postati bogovi te koja je moguća konačna sudbina inteligencije i svijesti.
Knjigom '21 lekcija za 21. stoljeće' je pak pod povećalo stavio stanje ovdje i sada i u njoj skupio eseje dijelom pisane za New York Times na temu aktualnih pitanja i neposredne budućnosti ljudskih društava. Kako računala i roboti mijenjaju bit ljudskog bića? Kako se nosimo s epidemijom lažnih vijesti? Jesu li nacije i religije i dalje bitne? Čemu bismo trebali podučiti djecu, samo su neka od pitanja koja postavlja.
'Pozdrav, ja sam Homo sapiens i ovisan sam o fosilnim gorivima', upozorava u '21 lekciji' objavljenoj 2018., te dodaje: 'Nažalost, od 2018. godine, umjesto da se emisija stakleničkih plinova smanji, stopa globalne emisije i dalje raste. Čovječanstvu je preostalo još vrlo malo vremena da se odvikne od fosilnih goriva. S odvikavanjem moramo početi već danas. Ne iduće godine ili idućeg mjeseca, nego danas', rekao je Harari, a zalaže se i za prava životinja te je vegan. Industrijski uzgoj životinja po njemu je jedan od najgorih zločina u povijesti.
vezane vijesti
Često, dakako, komentira i utjecaj tehnologije.
'Ljudi više ne ginu masovno u velikim ratovima, jer takvih nema; više ljudi umire od debljine nego od gladi. Klasične industrije postale su manje važne, presudan resurs je znanje. Najvrednije kompanije danas imaju malu vrijednost nekretnina i hardvera, a golemu softvera - znanja. Konačno, države više ne rastu u prostor imperijalnim ratovima, rastu u visinu znanjem i tehnologijom. Pogledajmo Njemačku, dok je pokušavala rasti u širinu, gubila je, a kad se odrekla te staromodne geopolitičke opsesije, postala je nezaustavljiva', rekao je Harari te je u jednom od svojih tekstova iz 2017. upozorio kako bi se do 2050., zbog razvoja tehnologije i umjetne inteligencije, mogla razviti nova klasa - beskorisna. To bi bili ljudi koji ne samo da su nezaposleni, nego su i oni koje je nemoguće zaposliti, objasnio je Harari. On pak nema smartphone jer mu je pažnja jedan od najvažnijih resursa koje posjeduje, 'dok je mobitel stalno pokušava ukrasti'.
'Jako sam oprezan oko toga kako koristim tehnologiju i trudim se da je koristim za one svrhe koje sam definiram, radije nego da joj dopustim da ih ona određuje za mene. To se nekad dogodi kad upalite računalo: imate nekoliko slobodnih minuta pa krenete surfati YouTubeom i dva sata kasnije još uvijek ste na smiješnim videima mačaka ili čemu već. Niste si rekli - okej, idem sad iduća dva sata provesti gledajući ova videa. To vam je napravila tehnologija, na snažan način vam je otela pozornost i manipulirala vama', poručio je.
Slavu i hvalu priskrbile su mu i teze, među ostalima, da su socijalizam, liberalizam, nacizam i kapitalizam zapravo religije, ako se religiju ne gleda samo kao vjeru u bogove, nego kao vjeru u neki oblik nadljudskog zakona, te da je ljude od drugih vrsta uzdiglo to što imamo sposobnost vjerovanja u izmišljotine.
'Recite majmunu da će, ako sagradi katedralu, dospjeti u raj u kojem će ga dočekati mnogo banana, neće vas poslušati. Čovjek, međutim, hoće. Zato ljudi mogu funkcionirati u velikim grupama, bilo da idu graditi katedralu ili idu u križarski pohod. Mi smo jedina životinja koja vjeruje u izmaštano, u naciju, ljudska prava, boga... Sve te norme, zakoni, pravila nečija su fikcija', rekao je Harari.
