Na prvom Festivalu povijesti Kliofestu, koje se ovoga tjedna održao u Zagrebu, jedna od najzanimljivijih promocija bila je ona knjižne trilogije 'U ime države', koju je prevela Jagna Pogačnik a objavio Jesenski i Turk, a čiji su autori poznati slovenski novinari Matej Šurc i Blaž Zgaza. Oni su detaljno istražili trgovinu oružjem na području Slovenije, Hrvatske i BiH u razdoblju od 1991. do 1995. te napisali napeti fakcijski triler, nevjerojatan po tome što je sve u njemu napisano doista istina, koja se može potvrditi službenim dokumentima
Na predstavljanju opsežne trilogije 'U ime države' u srijedu, 4. lipnja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupili su se većinom studenti povijesti, a novinara baš i nije bilo, pa je tako promocija jedne od najzanimljivijih i politički najeksplozivnijih knjiga napisanih prethodnih godina na prostoru bivše Jugoslavije ostala nažalost relativno neprimijećena.
'U ime države' sastoji se od tri dijela – naslovljena 'Prodaja', 'Preprodaja' i 'Prikrivanje' – ali je iznimno čitljivo štivo, jer su se autori Matej Šurc i Blaž Zgaga odlučili na inovativan pristup temi. Naime, kao dugogodišnji novinari s međunarodnim radnim iskustvom oni su nevjerojatnu priču o prodaji oružja u ratovima devedesetih koncipirali kao fakcijski triler, odmaknuvši se tako od suhoparnog publicističkog pristupa, ali zadržavajući novinarski stav da je sve što piše utemeljeno na činjenicama.
'U ime države' je, dakle, konačni proizvod višegodišnjeg rada koji je započeo sa sakupljanjem ogromne količine dokumenata, koje su Šurc i Zgaga zahvaljujući zakonu o pristupu informacija uspjeli isposlovati od slovenskog Ministarstva obrane. Na zagrebačkoj promocije knjige Zgaga je objasnio kako su morali čekati oko godinu dana na dokumentaciju, kao i da je tu bilo pravnog natezanja sa nadležnim službama, ali su na kraju dobili manje-više sve što su zatražili. No to je bio tek početak njihova istraživačkog rada, jer je onda trebalo pročitati pa i razumjeti što piše u svim tim zapisnicima, poručnicama, putnim nalozima, izlistima financijskih transakcije i cijeloj papirologiji. U tom su trenutku Šurc i Zgaga odlučili kontaktirati i kolege istraživačke novinare u Hrvatskoj i BiH koji su se bavili švercom oružja, Sašu Lekovića i Esada Hećimovića, koji su također imali značajne dokumente kod sebe.
Kako je na zagrebačkoj promociji objasnio Hećimović, tek tada je bilo moguće posložiti cijelu priču, jer je trgovina oružjem bila internacionalni posao, a sagledavati je unutar bilo kojeg nacionalnog narativa značajno ograničava pogled. 'U ime države', između ostaloga, pripovijeda o iranskom oružju koje preko Hrvatske dolazi do snaga Armije BiH, a sve uz prešutno odobrenje američke administracije Billa Clintona, pa i o tome kako se slovensko Ministarstvo obrane bavilo preprodajom oružja vlastite Teritorijalne obrane, ali i raznim mutnim poslovima hrvatskih vlasti u ovom kontekstu.
Istovremeno se prati i plejada različitih likova, od onih koji su dio visoke politike do onih na terenu, a suautor Zgaga je u Zagrebu naglasio i kako su mnogi od tih ljudi ostali razočarani razmjerima pljačke koje je šverc oružjem u ratu omogućio. Mnogi su u te opasne i većinom ilegalne aktivnosti bili uključeni vođeni osjećajem domoljublja, ali mnogi i iz čistoga koristoljublja. Zgaga ističe da su šverceri oružja s početka devedesetih na ukradenom novcu sagradili poslovne imperije i postali i ostali ugledni građani ili biznismeni, ali da Šurca i njega nitko nije tužio za klevetu zbog svega iznesenog u knjizi, što je još jedna potvrda istinitosti napisanoga.
Predgovor hrvatskom izdanju trilogije 'U ime države' napisao je Slaven Letica, a knjiga je inače izazvala i veliku javnu polemiku u Sloveniji, gdje su autori optuženi za nacionalnu izdaju. To je zapravo najbolja preporuka za svakog istraživačkog novinara, jer čim te strukture moći etiketiraju kao izdajnika, znaš da si na putu istine.
Prvo poglavlje druge knjige u trilogije, 'Preprodaja', možete pročitati besplatno online
