Prije je Ljubomir Stahov na samostalnim i skupnim izložbama izlagao i slike i skulpture od kojih će se neke ponovno  vidjeti i u Umjetničkom paviljonu. Ipak, ovo je prvi put da se njegov kiparski opus cjelovito sagledava.

Stahov je, inače, na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, nakon srednjoškolskog obrazovanja u Sarajevu, diplomirao 1974. i na njoj, po završetku Majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića, radio kao profesor slikarstva sve do umirovljenja 2014. Javnosti je stoga svakako poznatiji po slikama, crtežima i grafikama, ali je trodimenzionalna dijela oblikovao, kako u katalogu izložbe napominje njezin autor, likovni kritičar Milan Bešlić, 'intenzivno i u plodnoj produkciji' te u kontinuitetu kroz posljednja četiri desetljeća.

'Iz ovoga se može zaključiti da je interes slikara za kiparstvo i velik i snažan, štoviše, po stvaralačkoj radoznalosti zamalo je odnio prevagu u korist kipara. Ipak, kao što vrijeme i djelo najzornije pokazuju, taj je interes ujednačen pa kipar nije potisnuo slikara, a niti u obrnutom smjeru nije primijećena radikalnija promjena. Prije bi se moglo ustvrditi da je među njima uspostavljena plodna suradnja po načelu recipročnosti', objašnjava Bešlić.

Kiparski opus Ljubomira Stahova, kao njegov opus uopće, prilično je raznolik, izrađen u željezu, bronci i nehrđajućem čeliku. Osobito se ističu njegove uspravne, vertikalne forme.

'One kao simboli i znakovi predstavljaju umjetnikov vlastiti svijet oblika, izgrađen na obličjima zoološkog i floralnog podrijetla, ali i od brojnih ekspresivnih fantastičnih životinjskih oblika u keramici i terakoti koji su nastajali u novije vrijeme u kontekstu daljnjih istraživanja bioloških procesa i animalističkih studija', objašnjava kustosica Umjetničkog paviljona Aneta Barišić dodajući da se na izložbi 'Stahov - skulpture' mogu vidjeti upravo oni radovi koji čine okosnicu umjetnikova opusa - totemi, putnici i organski oblici.