'Ajmo odmah preskočiti ono 'a mene sram', 'a dok smršavim deset kil morti', 'a onda mi je taman Znanje-imanje na televizoru', 'a dok mi porculanski zobi dojdejo' - trema je u ovom slučaju čist bezveze', poručio je Kristian Novak u pozivu Međimurcima ('i svima koji se tako osjećaju') u pozivu na veliku audiciju za film 'Črna mati zemla' koji se snima sljedeće godine. S piscem toga romana za koji je dobio književnu nagradu tportala, razgovarali smo o ovoj željno očekivanoj ekranizaciji priče o mladom piscu Matiji Dolenčecu, koji stvaralačku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežući potisnutu traumatičnu priču o djetinjstvu u međimurskom selu
Projekt je u fazi predprodukcije, a intenzivne audicije u svim međimurskim općinama i gradovima održavat će se od 8. veljače do 1. ožujka. Traže se glumci i statisti, a s obzirom na to to da se film snima na dijalektu, pozvani su Međimurci svih uzrasta, točnije, od šest do 90 godina.
'U ovoj prvoj fazi, audicije obuhvaćaju lokalno stanovništvo, glumačke družine, glumce amatere, ali i ljude kojima nikada prije nije padalo na pamet da se bave glumom, a žele biti dio filmskog projekta. Ne treba ništa pripremati, samo se treba tamo pojaviti. Iako su Međimurci po mentalitetu malo samozatajni, mislim da će odaziv biti 'kak se spada'', kaže nam autor 'Črne mati zemle' Kristian Novak koji je, uz mladoga redatelja Roka Bičeka, koscenarist filma. Producentska kuća je Antitalent čija je izvršna producentica Sandra Herman najavila da će se 'Črna mati zemla' snimati na ljeto 2021., najvećim dijelom u Hrvatskoj, u hrvatsko-slovenskoj koprodukciji (Antitalent – Hrvatska i Cvinger Film – Slovenija).
'Onda slijedi barem godinu dana postprodukcije. Svima uključenima je ovo važan projekt, zato se ide polako i temeljito', kaže Novak koji na skorim međimurskim audicijama kaže, neće imati gotovo nikakvu ulogu. Bit će povremeni promatrač i podrška. 'Takve je stvari bolje ostaviti stručnjacima', zaključuje.
O radu na scenariju kaže da se redatelj i on još uvijek konzultiraju.
'Bili smo odmah na početku upali na radionice filmske adaptacije proznih predložaka TorinoFilmLab i tamo smo napravili prve skice, pod mentorstvom Eve Svenstedt Ward, koja je inače radila i na filmskoj adaptaciji Millenium trilogije Stiega Larssona. Nakon toga je scenarij doživio još puno preinaka i korjenitih promjena, ali potrebno je proći kroz mukotrpan proces da bi se došlo do doista čiste priče', objašnjava Novak.
U Bičeka, kaže, ima puno povjerenja.
'Budući da je meni ovo prvo iskustvo s pisanjem scenarija, on me vodi kroz proces i mogu reći da imam puno povjerenja u njega. Iako je mlađi od mene, ispekao je zanat na raznim funkcijama u filmskom svijetu, osvojio niz nagrada kao redatelj i već stekao ugled na europskoj razini. Izuzetno je predan, ne nakrcava se projektima, nego je fokusiran na jedan jedini. Sretan sam što je to upravo adaptacija moje knjige', kaže Novak dodajući da u projektu ima mnogo izazova, a da su njemu, razumije se, najbliži oni narativni.
'Valjalo je od pripovjedno 'neposlušnog' romana napraviti organsku filmsku priču koja ne pati od predugačke ekspozicije, pripovjednog meandriranja i viška sadržaja. Dugo smo kopali da bismo došli do onoga što je doista emotivni centar priče i počeli je nanovo graditi. Tako sam dobio priliku ispričati još jednom istu priču na pomalo drukčiji način, ali čak i otići dublje u nju', najavljuje Novak koji je poziv na audiciju Međimurcima objavio na svom Facebooku.
Roman 'Črna mati zemla' izašao je 2013. i govori o uspješnom mladom piscu Matiji Dolenčecu, koji stvaralačku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežući vlastitu, do amnezije potisnutu traumatičnu priču o djetinjstvu u međimurskom selu. Za knjigu je Kristian Novak 2014. dobio nagradu tportala za najbolji hrvatski roman, a žiri je u objašnjenju tada naveo:
'Kak god da se zeme, ovu knigu ne bude zela črna mati zemla. Vrnula nam je veru da se vsi moremo razmeti, od severa do juga. Vrgnuti v stran se kaj ni vredno spomena i dumati kak nam je svima u nevoli jednak: če smo z sela, budu nas v kalup deli ili z nas vraga sterali; če smo z grada, budemo se vtopili bezimeni ili došli na svoju cenu. Dogajanje v kojem jeden cepec išče sebe razmeli smo kak da nam se širša slika kaže: kam god bežal, od sebe pobeči ne moreš. A lažlifcof je i tak preveč na svetu.'
Roman 'Črna mati zemla' doživio je nekoliko stranih i domaćih izdanja, a među recentnim uspjesima mu je engleski prijevod, u izdanju Amazon Crossinga.
Uvjerljivi Novakovi dijalozi, od kojih je većina na lokalnom kajkavskom jeziku, skrenuli su pozornost kazališnih i filmskih umjetnika koji su u romanu vidjeli potentan materijal za adaptacije. Svoju je kazališnu premijeru 'Črna mati zemla' imala 1. travnja 2017. godine te je vrlo brzo postala hit predstava Zagrebačkog kazališta mladih, u režiji Dore Ruždjak Podolski i dramatizaciji Tomislava Zajeca.
'Glavno pitanje koje se pojavilo u kazališnim krugovima uoči praizvedbe predstave 'Črna mati zemla' bilo je kako će Tomislav Zajec dramatizirati taj Novakov hit roman nimalo jednostavne strukture i hoće li redateljica Dora Ruždjak Podolski uspjeti pohvatati sve konce u toj priči o dječaku, njegovoj strašnoj tajni i osjećaju krivnje te o relativno nepoznatoj regiji na sjeveru naše zemlje, o kojoj znamo to da je bogat kraj i da u njoj HDZ nikada nije dobio izbore. Bojazan je bila izlišna', napisala je kazališna kritičarka Nina Ožegović nakon premijere, hvaleći, uz briljantnu dramatizaciju djela, i 'odličnu režiju te uvjerljiv glumački ansambl koji u kombinaciji daju veličanstvenu predstavu'.
Produkcijska kuća Antitalent je, nakon otkupa prava na ekranizaciju djela 'Črna mati zemla', pisanje scenarija povjerila samom piscu, Kristijanu Novaku te redatelju i scenaristu Roku Bičeku.
Rok Biček slovenski je autor koji je diplomirao na Akademiji za kazalište, radio i film i televiziju u Ljubljani. Među Rokove najznačajnije filmske uratke spadaju dokumentarni film 'Družina' (2017.) koji je osvojio nagradu za najbolji film na Tjednu kritike prestižnog filmskog festivala u Locarnu te 'Razredni neprijatelj' (2013.), igrani film snimljen većinom s naturščicima (jedini su profesionalni glumci oni u ulogama učitelja). Film je imao svjetsku premijeru na Tjednu kritike filmskog festivala u Veneciji te je nagrađen nagradom Fedeora. Od brojnih se uspjeha posebno izvdaja impresivna činjenica da je bio jedan od tri finalista za nagradu LUX Prize zajedno s poljskim dobitnikom Oskara 'Ida' te francuskim art hitom 'Cure'.
Projekt su do sada podržali: Hrvatski audiovizualni centar, Slovenski filmski centar, Austrijski filmski institut s razvojem projekta, program Creative Europe - MEDIA te RE-ACT, regionalni razvojni filmski fond, a audicija se realizira uz podršku Međimurske županije te operativnu podršku Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.