Festival u nedjelju 27. svibnja u Zagrebačkom plesnom centru (ZPC) počinje razgovorom s nigerijsko-britanskim književnikom Benom Okrijem, dobitnikom Bookerove i Nagrade Commonwealtha te niza drugih prestižnih priznanja, romanopiscem, pjesnikom i autorom kratkih priča prevedenih na dvadesetak svjetskih jezika.

O pričama koje smo dobili u nasljeđe, pričama koje ne možemo ili ne želimo zaboraviti, utetoviranima i ušivenima, koje nas prate i koje krijumčarimo u nove zemlje i jezike, s autorom će razgovarati kreativni direktor festivala Roman Simić.

U razgovorima i čitanjima tijekom šest festivalskih dana sudjelovat će i velška spisateljica Carys Davies, dobitnica prestižne 'kratkopričaške' nagrade Frank O'Connor, te jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón, koji je često na filmovima surađivao sa španjolskim redateljima, primjerice slavnim Fernandom Truebom.

Ukrajinski pisac Andrej Kurkov, najpoznatije svjetsko ime suvremene književnosti na ruskom jeziku i autor više od dvadeset knjiga, u Zagrebu će u utorak 29. svibnja predstaviti svoj novi roman "Zakon puža", nakon čega će se u Polukružnoj dvorani Teatra &TD održati svečano proglašenje dobitnika ovogodišnjeg natječaja FEKP-a za kratku priču.

Čitanje pobjedničke priče tradicionalno će zatvoriti festival, a pobjednik odlazi na nagradni dvotjedni boravak u baltičkoj rezidenciji za pisce i prevoditelje u Ventspilsu u Latviji, dok je druga nagrada rezidencija Kurs u Splitu, a treća besplatna radionica Centra za kreativno pisanje za kratku priču.

Nasljeđe drugih, nasljeđe priče, i ples i priča

Festivalska publika imat će se prilike upoznati i s belgijskom autoricom marokanskog podrijetla Rachidom Lamrabet, velikom zagovornicom za pravo žena muslimanske vjeroispovijesti da nose burku koja se u svojim romanima i pričama bavi sudbinom imigranata marokanskog podrijetla te sudarom dviju kultura.

Gosti su još talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, Jan Carson iz Sjeverne Irske, Carlos Fonseca iz Kostarike, koji glasi za jednog od najperspektivnijih južnoameričkih autora današnjice, te nagrađivani pisci Inga Žolude iz Latvije, Suzana Tratnik iz Slovenije i Vladimir Arsenijević iz Srbije.

Inozemnim gostima dobrodošlica će se izraziti već na samom neformalnom otvorenju u nedjelju u ranim poslijepodnevnim satima u dvorištu pizzerije i winebara Karijola, kada će im kuhati domaći pisci Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača, u tradicionalnom programu "Čuvajte se: Hrvatski pisci kuhaju!".

Ove godine programi su povezani i s drugim granama umjetnosti, pa će se već u nedjelju održati i izvedba plesne predstave "Ples i priča" u Zagrebačkom plesnom centru, a organizirat će se i razgovori o odnosu književnosti i stripa.

G-točka i filmski program za kraj

Festival se tradicionalno dijelom odvija u još jednom gradu. Ove godine to je Rijeka, u sklopu programa Rijeka – Europski grad kulture 2020. Iz riječkog programa izdvaja se razgovor naslovljen "Pisati o sebi" u okviru kojega će književnik Zoran Ferić i glazbenik Damir Urban pokušati razjasniti nesporazume koji se često događaju oko toga koliko je nešto autobiografsko u pričama, romanima, pjesmama koje pišu.

Zatvaranje Festivala u petak 1. lipnja u zagrebačkom Boogieju donosi program G-točka u kojemu sudjeluju Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica.

Za sam kraj Festivala ostavljen je i program "6 za put: pokretne slike i granice", u okviru kojega će se prikazati šest kratkih filmova na temu nasljeđa. Riječ je o suradnji šest međunarodnih književnih festivala te pjesnika i filmaša iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada, Tobaga i Hrvatske.

Kroz čitanja, razgovore, promocije i druženja, koristeći kratku priču kao posrednika za prenošenje poruke o tome tko smo onima koji dolaze iza nas, 17. FEKP na zanimljiv i neformalan način, uz istaknute goste, poznate svjetske ali i domaće pisce, pokušat će u kontekstu aktualnog trenutka sagledati temu 'Nasljeđa', oko kojeg se u Hrvatskoj i Europi posljednjih godina 'lome koplja', geografije, povijesti, nacije, kulture, spola, roda, svjetonazora, klase, rase, obitelji.

"Nasljeđe može biti puno toga, nasljeđujemo jezik, boju kože, povijest, priču svoje obitelji, kulturu, svjetonazor. Od nekog nasljeđa se možemo osloboditi, od nekoga ne možemo ili ne želimo, a nama je zanimljivo progovoriti o svemu što jesmo i što ostavljamo generacijama iza nas", poručuju iz FEKP-a.