'Proglašenje Patricka Modianoa dobitnikom Nobelove nagrade za književnost bilo je jedno od većih iznenađenja u proteklih nekoliko godina dodjele te nagrade jer on nije bio u širem krugu potencijalnih kandidata', kazao je na predstavljanju u Židovskoj općini Zagreb glavni urednik Modianova hrvatskog nakladnika Frakture Seid Serdarević.

'No, za prave književne znalce to nije bilo veliko iznenađenje, jer on je jedan od rijetkih francuskih autora koji od svojih spisateljskih početaka u drugoj polovici 60-tih godina prošloga stoljeća do danas redovito konstantno objavljuje, te je dobro poznat u zapadnoeuropskom krugu, autor je respektabilne bibliografije, a popriličan je i broj filmova snimljen prema njegovim književnim predlošcima', napomenuo je.

To je prepoznao i odbor za dodjelu Nobelove nagrade, koji je nagradu Modianou dodijelio 'za umjetnost prisjećanja kojom evocira neopisive ljudske sudbine i razotkriva svijet života pod okupacijom'.

Modiano piše o temama sjećanja, zaborava, identiteta i krivnje. Središnja uloga u njegovu pisanju pripada Parizu, a njegove se priče često bave događajima koji su se zbili za vrijeme nacističke okupacije Francuske u Drugom svjetskom ratu.

Pisac koji sam ističe kako je njegov opus stalno ispisivanje jedne te iste knjige, Modiano piše romane koji se na neki način svi mogu nastaviti jedan na drugi, tvoriti jednu cjelinu.

'Njegovi su likovi izgubljeni pojedinci u konstantnoj potrazi za identitetom, za sobom, svojim korijenima, 'izglobljeni' su iz stvarnosti koja ih okružuje i od koje ne mogu pobjeći', napomenuo je Serdarević.

'No, upravo zahvaljujući svojim temama, svojim načinom obrade likova, postao je jedan od najvažnijih književnika postholokausta', dodao je.

Roman 'Ulica mračnih dućana', napisan 1978. u nas je prvi puta objavljen 1980. u prijevodu Ane Kolesarić u biblioteci Hit, te ponovno 2014. u izdanju Frakture također u prijevodu Kolesarić.

Priča prati Guya Rolanda, privatnog istražitelja koji već dvadesetak godina pati od amnezije. Nakon što mu šef 1965. ode u mirovinu, Roland odluči konačno pokušati otkriti tko je on zapravo. Slijedeći tragove na koje nailazi, kroz susrete s raznim likovima, postupno shvaća da je njegov gubitak pamćenja povezan s traumom doživljenom za vrijeme Drugog svjetskoga rat.

O knjizi i prijevodu govorila je prevoditeljica Kolesarić, koja je kazala kako je Modiano 'pravo ratno dijete okupiranog, zamračenog Pariza, grada šutljivih ulica u kojima se događaju čudni kratkotrajni beznadni susreti iz kojih se ponekad rađaju djeca'.

'Mali dragulj' (1981.), koji je također u Frakturinoj nakladi prevela na hrvatski Latica Bilopavlović Vuković, napeta je i uzbudljiva emocionalna drama mlade djevojke u Parizu ranih šezdesetih.

Roman prati Therese, kojoj se učini da u starijoj ženi u žutom kaputu na stanici metroa prepoznaje svoju majku koja ju je ostavila u djetinjstvu. Dok ju slijedi, otvaraju joj se stare slike i rane iz djetinjstva, iz vremena dok ju je majka zvala Mali Dragulj.

'Svojim metaforama prekrivenim naslagama priče, koristeći se izvanrednim majstorskim postupcima koji odražavaju njegov dubok pesimizam, taj mudri i blagi pisac izražene empatije u svojim nam djelima poručuje kako našoj mračnoj perspektivi malo svjetlosti donosi samo dobrota', kazala je Kolesarić.

U pripremi su u Frakturinoj nakladi prijevodi još dvaju Modianovih romana, 'Dora Bruder' (1997.), 'izvanredna posveta svim izgubljenim životima u holokaustu' koja bi trebala izaći prije ljeta, te početkom 2016. njegovog prvog romana, 'La Place de l'Etoile' iz 1968.