Alati poput Dall-E, Midjourneya i Stable Diffusiona omogućuju lagano stvaranje zavodljivih slika: neboderi u stilu Franka Lloyda Wrighta, kombinacija znastvene fantastike i secesije, stepeništa u obliku marshmallowa, zgrade od otpada. Umjetna inteligencija već oblikuje stvarni svijet, s nesagledivim posljedicama, piše Guardian.

Neil Leach, autor knjige 'Architecture in the Age of Artificial Intelligence', izjavio je za Guardian da je problem arhitekata što su gotovo isključivo usredotočeni na slike, a da potencijalno revolucionarna promjena leži u mnogo manje 'seksi' području - u automatizaciji cjelokupnog dizajnerskog paketa, od inicijalnih opcija do izgradnje. Umjetna inteligencija je već sada neusporedivo bolja od ljudi po pitanju strateškog planiranja i analize u realnom vremenu. Dodaje i da bi to mogao biti posljednji čavao u lijesu arhitektonske profesije.

Po Leachu, XKool je vodeći alat umjetne inteligencije u arhitekturi, čiji broj korisnika rapidno raste. Samo ga u Kini koristi preko 50 tisuća ljudi, a upravo je predstavljena inačica softvera na engleskom jeziku nazvana LookX. Tvrtku je 2016. godine osnovala arhitektica Wanyu He, koja ima iskustvo rada za slavnog nizozemskog arhitekta Rema Koolhaasa. Njegovi su zaposlenici su bili frustrirani zastarjelim načinom rada, odnosno nisu tako zamišljali budućnost arhitekture. Stoga su odlučili poduzeti nešto po tom pitanju.

XKoolov je cilj pružiti sveobuhvatnu platformu, koristeći umjetnu inteligenciju za pomoć u svemu, od stvaranja masterplana, korištenja zadanih parametara kao što su zahtjevi za dnevnim svjetlom, prostorni standardi i lokalni propisi o planiranju, sve do stvaranja interijera i građevinskih detalja. Također je razvio alat za transformaciju dvodimenzionalne slike zgrade u trodimenzionalni model i pretvaranje zadanog popisa veličina prostorija u tlocrte. Rano je i zasad su rezultati nezgrapni: hotel u Shenzhenu izgleda kao da su ga projektirali roboti za vojsku robotskih gostiju.

Martha Tsigkari, istraživačica iz londonskog ureda Foster + Partners, za Guardian je upozorila na opasnosti korištenja te tehnologije. Naprimjer, može biti opasno ako korisnici ne znaju na kakvim se podacima učila umjetna inteligencija, to jest da su podaci sve i da ako se umjetna inteligencija 'nahrani' smećem, ona će također proizvesti smeće. Važno je i pitanje privatnosti podataka, kao i intelektualnog vlasništva.

Sve u svemu, prema Leachu, umjetna inteligencija je među nama i to ništa neće promijeniti, a arhitekti bi se trebali prestati ponašati poput nojeva koji guraju glavu u pijesak. Ono što trebaju projektirati sljedeće je budućnost njihove profesije, ne još jednu zgradu, zaključio je Leach.

Više pročitajte ovdje.