Striegl, rođen u Sisku 1919. godine, cijeli je radni vijek ostao vjeran svom gradu, gdje je nalazio trajnu umjetničku inspiraciju. Studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti počeo je 1940. godine u klasi Marina Tartaglie, nastavlja u klasi Vladimira Becića, a završava 1944. godine u klasi Zlatka Šulentića.

Nakon Drugog svjetskog rata najprije djeluje kao slobodni umjetnik, a od 1948. godine, pa sve do umirovljena radi kao likovni pedagog u sisačkoj Gimnaziji.

Povjesničari umjetnosti smatraju ga jednim od naših vodećih akvarelista i animalista. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu i dobitnik je brojnih nagrada za likovno stavralaštvo.

Slavo Striegl radio je u svim likovnim tehnikama, a zadnju godinu života uglavnom u kolažu. Najveći dio radova tematski obuhvaća viđenje grada Siska i pejzaž Posavine.

Prvi značajniji presjek Strieglova rada bila je retrospektivna izložba u Muzeju Sisak 1979. godine.

Veći ciklus radova na određenu povijesnu temu iz života hrvatskog naroda Striegl radi od 1985. godine, a odnosi se na bitku kod Siska, znameniti povijesni događaj iz 1593. godine, koji je pokazan na izložbi u sisačkom Gradskom muzeju 1993. godine.

Ciklus vezan uz Domovinski rat - istina o najnovijoj povijesnoj drami Hrvata, nastao je iz umjetnikove potrebe da na papir i platno prenese stradanje hrvatskog naroda.

Izložbu pod naslovom Cvjetovi rata, u Gradskom muzeju Sisak 1994. godine Striegl posvećuje supruzi (koja je umrla na samom kraju 1993. godine) i svima koji trpe. Na izložbi je pokazan 101 rad, izbor iz Strieglova ciklusa.

Godinu dana kasnije, 1995. postavljena je izložba u Sisačkoj banci, nazvana Odjeci iskona, na kojoj Striegl u crtežima i pastelima nastavlja slikati događaje i osobe važne za našu povijest, kao afirmaciju svog hrvatskog kulturnog identiteta.

Retrospektivna izložba održana 1997. godine u Domu hrvatskih likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu predstavila je Striegla u svoj punoći njegova stvaralaštva kroz 400 radova u raznim likovnim tehnikama.

Iste godine, kao uvod u retrospektivnu izložbu, održana je u Galeriji Mala u Zagrebu izložba akvarela tematski određenih Siskom i Posavinom (autor D. Schneider).

Retrospektivnu izložbu u HDLU i sam Striegl doživio je na poseban način. Sagledavajući tada svoja djela iz druge perspektive, između ostalog je zaključio: "Za slikarstvo se isplati živjeti!" Za vrijeme pripreme i realizacije ove velike izložbe, iako ozbiljno oštećena vida, radio je Križni put (14 postaja u tehnici ulja na platnu 90 x 70 cm) za župnu crkvu Sv. Križa u Sisku.

Odmah po završetku ovih radova, kao doprinos obnovi crkve, radi i dva monumentalna platna (400 x 160 cm) s temama: Sv. Kvirin i Alojzije Stepinac (dovršava ih 1988. godine).

Nakon toga Striegl radi na istim temama kojima se bavio i ranije - Oluja nad Siskom, 1998., Masakr, 1998., Sisak s autoportretom, 1999., ali viđenih na drugačiji način.

Ta likovna djela na simboličan način pokazuju grad Sisak na vjetrometini povijesnih događanja, i autorovo promjšljanje vlastite osobnosti u svom gradu kroz vrijeme i određene situacije. Sva djela većih su dimenzija rađenih u tehnici ulja na platnu.

Godine 2003. Slavo Striegl je donirao gradu Sisku zbirku od 319 radova, što je i dovelo do osnivanja Gradske galerije Striegl.

U povodu njegove smrti u sadašnjem prostoru Gradske galerije Striegl u Rimskoj ulici otvorena je knjiga žalosti.