U Središnjem muzeju u Ulmu 21. listopada otvara se izložba čija je tema hrvatska umjetnost na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a bez obzira na izložbu 'Strast i bunt: Ekspresionizam u Hrvatskoj', koja je u tijeku, neka od centralnih djela putuju u Njemačku
Osim stotinjak radova iz zagrebačke Moderne galerije, na izložbu u Ulmu putuje i nekoliko djela koja je ta galerija posudila Klovićevim dvorima gdje su upravo izložena u sklopu izložbe 'Strast i bunt: Ekspresionizam u Hrvatskoj'. Iako je velika izložba hrvatskog ekspresionizma otvorena sve do 6. studenoga, Klovićevi će ostati bez nekih od ključnih radova iz tog razdoblja, prenosi Jutarnji list.
'Da, ukupno šest djela s izložbe u Klovićevim dvorima ide na izložbu u Ulm. Ugovor za tu izložbu potpisali smo već 2009. godine. Riječ je o djelima bez kojih, smatrali smo, jednostavno ne bi bilo smisla izlagati jer ne bi mogli dobro pokazati umjetnost tog razdoblja. Uz 'Cinika', tu su 'Obitelj kod stola', također Vilka Gecana, 'Čovjek s crvenom bradom' Zlatka Šulentića, 'U gostionici' Marijana Trepšea, 'Autoportret' Marina Tartaglije i 'Portret glumca' Petra Dobrovića', kazala je Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije.
Problem s nedostatkom centralnih slika, kao što je to slučaj s 'Cinikom' Vilka Gecana i 'Autoportretom' Marina Tartaglije, u Klovićevim dvorima namjeravaju riješiti fotografijama uvećanim na dimenzije slike. Potvrdila je to i ravnateljica Vesna Kusin, dodavši da će i pomoću fotografija posjetitelji imati prilike spoznati što je ekspresionizam.