Uoči premijere opere 'Amfitrion' Borisa Papandopula koja nastaje kao zajednički projekt studenata zagrebačkih fakulteta i premijerno će biti predstavljena 11. svibnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, predstavljen je i poseban program za sve zainteresirane posjetitelje
U ponedjeljak, 24.4. u dvorani Blagoje Bersa u 17.30 održat će se predavanje Ivora Prajdića o Amfitrionu, junaku istoimene opere Borisa Papandopula.
Nakon predavanja, u 20 sati istoga dana održat će se projekcija muzičke komedije Amphitryon Reinholda Schünzela iz 1935. godine. Riječ je o programu Filmski trezor koji zagrebački HNK realizira u partnerstvu s Friedrich Wilhelm Murnau Stiftungom iz Wiesbadena. Ova projekcija jedinstvena je prilika da publika pogleda film koji od sredine tridesetih godina prošlog stoljeća nije bio na repertoaru zagrebačkih kina.
Uvodnu riječ prije projekcije održati će povjesničar filma Daniel Rafaelić.
Detaljnije informacije o filmu pronađite ovdje. Ulaz na oba događanja je besplatan.
O Amfitrionu Borisa Papandopula:
Mladenačka opera velikana hrvatske glazbe Borisa Papandopula Amfitrion praizvedena je s golemim uspjehom na sceni zagrebačkoga HNK 1940. godine. Zatim je partitura opere misteriozno nestala i djelo je godinama slovilo kao izgubljeno, da bi tek nedavno bilo pronađeno. Opera se temelji na duhovitu libretu Mije Štimca i Enrica Goliscianija napisanom prema istoimenu Molièreovu antologijskom djelu.
Muzička parodija u tri čina Amfitrion donosi inačicu mitološke priče o bogovima Zeusu i Merkuru koji poprimaju ljudski lik i karaktere kako bi dvojici smrtnika – tebanskom vojskovođi Amfitrionu i njegovu odronancu Sosiasu – zaveli žene.
Ova svojevrsna komedija zabluda dovodi do niza zabavnih, smiješnih i intrigantnih zapleta u radnji, dok briljantna orkestracija sadrži niz upečatljivih arija, majstorskih zborova i sjajnih ansambala. Skladana u predvečerje velikoga svjetskog rata opera Amfitrion je prema riječima samoga autora zamišljena kao djelo koje će u teško, kritično i depresivno vrijeme moći razvedriti i nasmijati publiku. Djelo je oblikovano na način starijih opera, gotovo kao opera buffa ili singspiel, a sadrži i niz baletnih točaka s tada popularnim plesovima, poput foxtrota ili tanga.
Djelo će poslije više od 80 godina od praizvedbe ponovno biti postavljeno na scenu zagrebačkoga HNK u velikome projektu nekoliko umjetničkih akademija predvođenih zagrebačkom Muzičkom akademijom.