KOPRODUKCIJA

Ususret premijeri 'Mladež bez boga' u ZKM-u održana tribina

22.01.2019 u 13:39

Bionic
Reading

Ususret premijeri predstave 'Mladež bez boga' prema romanu austrijskog književnika Ödöna von Horvátha, u Zagrebačkom kazalištu mladih u ponedjeljak je održana teatrološka tribina 'Čitanje kazališta' na kojoj su uz autora i voditelja Srđana Sandića govorili Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Milka Car s Odsjeka za germanistiku i Tomislav Brlek s Odsjek za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Roman 'Mladež bez boga' priča je o obrazovanju koje postaje političkom robom, o ideologijama utkanim u obrazovanje, o načinu na koji trgujemo vrijednosnim sustavom mladih radi političkih ciljeva. Kazališnu predstavu prema motivima tog romana redatelj Borut Šeparović postavit će 20. veljače u ZKM-u u koprodukciji MONTAЖ$TROJA i Akademije dramskih umjetnosti. Tim povodom održana je tribina na kojoj su se sugovornici usuglasili da bi roman 'Mladež bez boga' koji se čita u dahu, svakako bio izazovan i učenicima i učiteljima kao lektirni naslov u hrvatskim školama.

Boris Jokić naglasio je da roman, pisan 1937., sjajno opisuje trenutak koji živimo u 2019. 'Priča o društvu kome je razmišljanje ono što učenici najviše mrze, o društvu u kome su - ubojstvo, palež, krađa, prijevara – vrijednosti - ako je to za našu stvar. Dojam dok čitate ovaj roman jest da je knjiga pisana i za Hrvatsku, i za SAD ili za europske zemlje u 2019.', rekao je te dodao da Horvath govori o nama malograđanima i o tome koliko smo nespremni na suočavanje s onim s čime bi se trebali suočiti, nego se od toga sklanjamo u komforne zone nečinjenja, nereagiranja, a onda se kao društvo licemjera čudimo – otkud mržnja u javnom govoru i postupanju?

  • +6
Tribina 'Mladež bez boga' u ZKM-u Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZKM/Marko Ercegović

'Pitanje je ne samo sadržaja u koji vjerujemo, nego i kako počinjemo vjerovati u neki sadržaj, od kojih smo ga autoriteta usvojili, kako preuzimamo fraze u komunikaciji', istaknuo je Tomislav Brlek.

Što znači bog u naslovu?, jedno je od pitanja s tribine.

'Pisac se i sam lomio oko toga, ali nasparam ideologije koja je laž i manipulacija, bog za Horvatha može biti samo istina. Roman je puno kasnije postao lektirni naslov u Njemačkoj i povezan je sa suočavanjem te države s prošlosti i odgovornosti. Pitanje boga u romanu je svakako i pitanje krivnje', objasnila je Milka Car.

U Horvathovom romanu mladi se psihološki i fizički pripremaju za rat, a danas treniraju igrajući videoigre kako bi postali piloti vojnih dronova. Borut Šeparović, koji je iz publike pratio tribinu, na pitanje voditelja Sandića - kako će postaviti svoj autorski projekt prema motivima romana 'Mladež bez boga'- otkrio je da se i u njegovoj režiji radnja zbiva u neimenovanoj zemlji, ali da predstava počinje tamo gdje roman završava - s profesorom koji je otišao u Afriku crncima, i sve se zbiva u 2019.