Podsjetimo, u finalu ovogodišnje književne nagrade tportala našli su se Vedrana Rudan (Doživotna robija), Jurica Pavičić (Mater Dolorosa), Magdalena Blažević (U kasno ljeto), Dora Šustić (Psi) i Olja Savičević Ivančević (Ljeta s Marijom).

Finaliste je odabrao žiri književne nagrade tportala, kojim predsjeda prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, a čine ga još kroatistica Andrea Milanko, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić te psiholog i tportalov kolumnist Boris Jokić. Oni su, nakon mnogo pročitanih stranica i dugog vijećanja, odabrali i pobjednicu ili pobjednika književne nagrade tportala, čije ćemo ime doznati večeras u Velvet caffeu u Dežmanovoj ulici s početkom u 18.30. Pobjednici ili pobjedniku nagrade bit će dodijeljen ček na 10.000 eura te specijalno dizajnirana skulptura domaćeg dizajnera i umjetnika Silvija Vujičića, a tportal u suradnji s platformom Book&Zvook i ove godine osigurava audioizdanje pobjedničkog romana.

'Ovogodišnju nagradu zamislio sam kao svojevrsni herbarij antičkog vijenca izrađenog od maslinovog lišća. Vijenac je dobro poznat antički simbol trijumfa. U grčkoj mitologiji, bog Apolon, zaštitnik poezije, glazbene izvedbe te atletike, često je prikazan kako nosi lovorov vijenac na glavi u sve tri svoje uloge. Vijenci za pobjednike u atletici izrađivali su se od stabla divlje masline poznatog kao kotinos, a on se izrađivao i za pobjednike glazbenih i pjesničkih natjecanja. U Rimu su bili simboli borbene pobjede, okrunjujući uspješnog zapovjednika tijekom njegovog trijumfa. Maslinovi listovi zagrijani su i vakuumirani unutar stakla dok je sam proces zamrznut u vremenu, a vidljiv je u obliku mjehura, ekstrakciji ulja i tekućine iz samih listova masline', rekao nam je o svojoj skulpturi dizajner Silvio Vujičić.

Pet finalista

Olja Savičević Ivančević: Ljeta s Marijom (Fraktura)

'U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću. Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu 'Ljeta s Marijom' postaju ne samo 'marije' jedne konkretne obitelji, već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. 'Ljeta s Marijom' nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.'

Magdalena Blažević: U kasno ljeto (Fraktura)

'Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica, Ivane i Dunje, i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu u kojem je imala samo četrnaest godina. 'U kasno ljeto' moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice, stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević, poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann, stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. 'U kasno ljeto' roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove.'

Vedrana Rudan: Doživotna robija (V.B.Z.)

'Nakon šest godina Vedrana Rudan ima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši i melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit, s neočekivanim obratom koji majstorski naglašava dvojbu s kojom se glavna junakinja bori cijeli život. I 'Doživotna robija' je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Rudan – ali ovaj je put uz ljubav prema muškarcu, kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci.

Roman je napisan vješto i čita se u dahu. Ima u njemu i preljuba, seksa, malih i velikih izdaja, smrti najbližih i najdražih, dakle svega onog što gradi naše živote, tu je čak i ubojstvo… No čitatelj će se suočiti i s puno potresnih stranica na kojima se precizno secira odnos majke i kćeri, propituje roditeljska ljubav koja mnogima osmišljava život, ali mnoge i porobljuje, kaže autorica. I upravo zato je ovaj roman hrabar. Rudan se u njemu usudila dirnuti u najveći tabu, ljubav prema djeci, usudila se pokazati koliko je taj odnos složen i koliko može biti razoran usprkos tome što je ispunjen ljubavlju (ili baš zato što je ispunjen ljubavlju).

Ali to nas, naravno, ne iznenađuje, jer upravo je to ono što ona uvijek radi – ide tamo gdje se drugi ne usuđuju!'

Dora Šustić: Psi (GKR)

'Roman 'Psi' autorice Dore Šustić je pod radnim nazivom 'Praznina' 2021. godine dobio Književnu nagradu Drago Gervais za najbolje neobjavljeno književno djelo.

U rukopisu romana 'Praznina' pripovjedačica, milenijalka, napušta sigurnost doma riječke građanske obitelji, oca liječnika, te odlazi u Prag studirati filmsku režiju. Profesor uspoređuje vođenje filmske priče s vođenjem ljubavi; jedina obavezna literatura su Aristotelova 'Poetika' i 'Kama sutra', te traži od studenata da sastave scenarij. Pripovjedačica radi na scenariju o ljubavnoj vezi između likova Roberta i Alme. U društvu kolega u jednom od praških kafića, Duende, susreće fotografa Leona na pragu četrdesetih te započinje strastvenu i romantičnu ljubavnu vezu s njim. Leon je netom izgubio suprugu Aynu, čije ime znači - zrcalo, a upoznao ju je u Cádizu u Španjolskoj. (...)

Idejno, roman je aktualan, dotiče se različitih aspekata života mladih u suvremenome društvu, promjenjivosti i nestalnosti identiteta, odnosa prema vremenu, propitivanja granica seksualnosti, uloge umjetnosti, poremećaja prehrane. (...)

Roman prikazuje milenijalce u raskoraku između suspregnutosti i raspojasanosti, anesteziranosti i ekscitiranosti, otupjelosti i nadraženosti, suzdržanosti i izražajnosti, feminističke emancipacije i seksualne ekstrovertiranosti, materijalnog obilja i duhovne lišenosti. U tom se kontekstu odvija veza između muškarca na pragu zrelih godina i djevojke u cvijetu mladosti.' (dr. sc. Aleksandar Mijatović, predsjednik prosudbenog povjerenstva Nagrade Drago Gervais)

Jurica Pavičić: Mater Dolorosa (Stilus knjiga)

'U ranu jesen 2022. Split polako ispraća posljednje turiste pripremajući se za zimsku hibernaciju.

Mlada Ines Runjić sprema se za nedjeljnu smjenu na recepciji hotela u centru grada. Njezina majka Katja obavlja kućanske poslove uznemirena zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri pak u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu.

Neće proći dugo dok se ne dozna da je riječ o tijelu sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe, kćeri jedinici iz ugledne obitelji. I dok policija, pritisnuta bijesom javnosti, medija, ali i moćnih poznanika obitelji Zeba, užurbano pokušava privesti počinitelja, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti…

'Mater Dolorosa' željno je iščekivan novi roman Jurice Pavičića. Odličan krimić o tome što smo spremni žrtvovati kako bismo zaštitili one koje volimo, ali i neumitnim posljedicama takvih odluka.'