Galerija Klovićevi dvori uspjela je, nakon višegodišnjih pregovora, u suradnji s Nacionalnim arheološkim muzejom u Napulju organizirati izložbu 'Pompeji – život u sjeni Vezuva' koja se treba otvoriti 15. ožujka. Izložba će dočarati pojedine segmente svakodnevnog života u Pompejima - bit će izloženi uporabni predmeti (svjetiljke, ogledala, posuđe, novac), nakit (zlatne ogrlice i prstenje s dragim kamenjem, geme, kameje), ali i kultni predmeti, uresi kuća i vrtova (freske i brončane skulpture). Dio tih predmeta pronađen je tijekom iskapanja Pompeja, a dio je sačuvan iznošenjem pri bijegu iz grada na koji se sručila lava. Mnogi su stanovnici (oko 3000) ostali zarobljeni u užarenoj lavi, a njihove okamenjene zgrčene siluete još su jedno svjedočanstvo kako je okončao život bogatih Pompeja. Nekoliko primjeraka tih okamina bit će također dijelom izložbe.

Klovićevi dvori najavljuju izložbu ilustracija u Hrvatskoj 19. stoljeća (8. ožujka - 3. travnja) koja će sadržati više od tri stotine knjiga, časopisa i ilustrativnih predložaka. Istraživačko polazište za izložbu predstavlja prepoznavanje ilustracije kao likovne vrste, koja se u publikacijama osobito etablira u 19. stoljeću zahvaljujući uvođenju tehnoloških inovacija u tiskarstvo.

U prioritetima programa Muzej za umjetnosti obrt (MUO) izdvaja dvije izložbe koje će biti realizirane u sklopu međunarodnog programa suradnje - 'Srebro i zlato iz riznice Thyssen-Bornemisza' u svibnju/kolovozu i projekt 'Muzej bez granica' / 'Jezik barokne umjetnosti' u lipnju, u kojem uz Hrvatsku sudjeluju Slovenija, Mađarska, Češka, Austrija, Njemačka, Italija i Portugal.

Izložba 'Srebro i zlato iz riznice Thyssen-Bornemisza', drže u muzeju, jedna je od najvrednijih i najznačajnih izložbi primjenjenih umjetnosti održanih posljednjih desetljeća u Hrvatskoj, a MUO je prezentira u suradnji s Landesmuseumom iz Graza. Odabrani eksponati profanog su karaktera i rizničke kvalitete, potječu iz kolekcije Thyssen-Bornemisza, a danas su u posjedu Francesce von Habsburg. Izbor obuhvaća 50-ak vrhunskih primjeraka većinom njemačkog profanog zlatarstva od 15. do 18. stoljeća, odnosno, radove nuernberških i augsburških zlatara Hansa Pezolta, Melchiora Gelba, Heinricha Strauba, Martina Rehleina i drugih.

Izložba 'Fotografija Poleta' u studenom i prosincu u MUO stavlja u fokus jedan od najznačajnijih fenomena u fotografiji 70-ih i 80-ih - skupinu fotografa koji su djelovali u časopisu 'Polet' a stvaratelji su dosad nevaloriziranog stilskog izraza. Uz Gorana Trbuljaka, ondašnjeg urednika fotografije 'Poleta', prisutni su fotografi poput Danila Dučaka, Ivan Posavca, Branka Hrkača, Dražen Hrkača, Jasmina Krpana, Gorana Pipa Pavelića, Borisa Štajduhara, Milisava Vesovića i dr.

Od travnja do lipnja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu publika će vidjeti retrospektivu Zlatka Šulentića, a u prosincu će biti otvorena još jedna retrospektiva i to Bele Čikoša Sesije.

Zlatko Šulentić (Glina 1893. - Zagreb 1971.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih slikara prve polovine stoljeća i pripada među osnivače Proljetnog salona na kojem je izlagao do 1922.. Retrospektivna izložba Zlatka Šulentića priređuje se poslije punih 40 godina od izložbe u Modernoj galeriji, a na njoj će biti izloženo oko 150 ulja, akvarela i crteža.

Retrospektiva Bele Čikoš Sesije (Osijek 1864. - Zagreb 1931.) u Umjetničkom paviljonu prvi je sveobuhvatni pregled njegovog opusa na kojem će biti prikazane sve dionice njegova stvaralaštva. Na izložbi će biti izloženo oko 120 radova, ulja i crteža, a autor izložbe je Tonko Maroević.

Muzej suvremene umjetnosti (MSU) najavljuje u lipnju/kolovozu izložbu crteža iz Fundusa Ateljea Kožarić, a u povodu 90. rođendana jednog od najplodnijih umjetnika današnjice Ivana Kožarića. Crteži su vrlo važan dio Kožarićeva cjelokupnog stvaralaštva i njihova rekapitulacija zasigurno će donijeti nove spoznaje o stvaralačkim procesima umjetnika, kažu u MSU-u. Osim crteža na papiru, izložbom će biti obuhvaćeni Kožarićevi crteži na kartonu, crteži koncem, pribadačama i ispuhivanjem boje na tkanini i dr. Izložba obuhvaća veliki broj radova nastalih od najranije mladosti i studentskih dana do recentnih radova.

Za rujan/listopad MSU planira retrospektivu Ivana Ladislava Galete, umjetnika za kojeg se može reći da je umjetnički 'međaš' za područje medijske umjetnosti, posebice filma i fotografije. Retrospektivna izložba prvi put će objediniti Galetin, karakterom heterogeni rad za kojeg se može reći da, u prosudbenom smislu, dovodi u nedoumicu filmske i likovne kritičare i teoretičare. Muzej će izdati opsežnu publikaciju (oko 350 stranica) koja će okupiti Galetinu umjetničku građu od početka sedamdesetih do danas.

Moderna galerija priređuje izložbu u povodu 130. obljetnice velikog hrvatskog kipara i medaljara Ive Kerdića, od 19. svibnja do 12. lipnja. Osim memorijalnog karaktera, izložba ima i obilježja "otkrića" jer će se javnosti pokazati brojna vrsna djela iz vrlo plodnog opusa majstora koji se čuvaju u fundusu Moderne galerije. Izložba će ujedno dati uvid u opseg i značaj Kerdićeva stvaralaštva tijekom pola stoljeća plodnog rada. U fundusu Moderne galerije nalazi se 625 njegovih medaljerskih ostvarenja: medalja, plaketa, znački, odlikovanja, kovanica - nastalih u razdoblju od 1905. do 1953., odnosno, više od 170 tema

Etnografski muzej 30. ožujka otvara izložbu 'Bugarski Uskrs' iz Etnografskog muzeja u Sofiji, a u lipnju se u suradnji s Muzejem u Tuechersfeldu u Njemačkoj otvara izložba 'Vatra'. U svibnju će biti izložena reprodukcija starih kineskih slika iz Nacionalnog muzeja u Taipeju, a Etnografski završava godinu izložbom 'Čipkarstvo u Hrvatskoj' koja će biti otvorena u prosincu.