HOTEL U OBLACIMA

Veliki rat u romansiranoj verziji Milane Vuković Runjić

05.03.2015 u 10:20

Bionic
Reading

Spisateljica i kolumnistica Milana Vuković Runjić svoju je novu knjigu 'Hotel u oblacima' posvetila obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata povratkom u 1914. u vlastitoj romansiranoj verziji okolnosti izbijanja tog velikog povijesnog sukoba i tajni njegovih glavnih protagonista

Spisateljica i kolumnistica Milana Vuković Runjić svoju je novu knjigu 'Hotel u oblacima' posvetila obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata povratkom u 1914. u vlastitoj romansiranoj verziji okolnosti izbijanja tog velikog povijesnog sukoba i tajni njegovih glavnih protagonista

Roman je nedavno objavljen u izdanju nakladnika Vuković & Runjić, a kao inspiracija za njega autorici je poslužio film Wesa Andersona 'Grand Budapest Hotel'.

'Do tada su svi ti likovi postojali u mojoj mašti kao u nekom kovitlacu, a kad sam vidjela taj film odmah sam se bacila na gradnju svojeg hotela', kazala je autorica na predstavljanju u srijedu navečer u zagrebačkom Kinu Europi.

U romanu, čija se radnja odvija krajem srpnja 1914., autorica u svojem 'hotelu u oblacima' Grand Hotelu Majestic u Alpama okuplja plejadu povijesnih likova i javnih osoba želeći kroz literaturu ispitati što se događalo 'iza zavjese' i što bi bilo da su se tad sve glavne face još jednom, u prvoj rundi Prvog svjetskog rata, susrele u takvom jednom hotelu.

U njezinoj se 'izmaštanoj priči sa stvarnim događajima' pojavljuju razni protagonisti Prvog svjetskog rata - Gavrilo Princip, Dragutin Dimitrijević Apis, trojica careva – Franjo Josip I., Wilhelm II. i Nikolaj II. Romanov

Među ukupno osamnaest likova čije misli nastoji literarno dokučiti nalaze se i okultist Alesteir Crowley, pisac Stefan Zweig i psiholog Carl Gustav Jung. Njihove su kratke biografije također navedene u knjizi, kao i kratka kronologija srpanjske krize.

Na romanu je radila cijelu proteklu godinu a na ideju o temi došla je tijekom rada na svojem prethodnom romanu 'Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima'. Tako se i u ovom romanu pojavljuje lik Antuna Gustava Matoša, koji je te iste 1914. godine preminuo u ožujku, a kojega je za potrebe romana 'oživjela'.

'Ta je knjiga nastavak moje dosta neprikrivene ljubavne afere s A.G. Matošem', kazala je autorica. Pitala se što bi Matoš rekao da je poživio tri mjeseca dulje i 'iz te je misli izronila cijela ova knjiga', pojasnila je.

Novinarka i književnica Maja Hrgović kazala je kako je riječ o spisateljici koja se svojim pisanjem ističe u novijoj hrvatskoj proznoj produkciji a koja se sa 'zaigranom strašću prihvatila teškog zadatka iskapanja stotinu godina starih kostura, te se pokazala doraslom znati nakalemiti na njih meso'.

Povjesničar filma Daniel Rafaelić istaknuo je kako je riječ o temi koja je u svojoj srži vrlo mračna ali u sebi njeguje neku čudnu estetiku, a o kojoj je Vuković Runjić napisala jedan 'bogat filmski roman'.

Na roman se osvrnuo i povjesničar Ivica Šute, koji je napomenuo kako je riječ o sjajnom kulturnom portretu 1914. godine ili čak 'čitavog čudnovatog svijeta 19. stoljeća', pri čemu se Vuković Runjić pokazala kao izvrstan poznavatelj povijesnih činjenica.

Kao uvod u promociju prikazan je kratak filmski zapis iz 1952. u kojemu se koriste dokumentarni filmski materijali iz najvažnijih europskih arhiva a obuhvatio je sve likove koji se spominju u knjizi.

Milana Vuković Runjić (1970.) dosad je objavila 22 knjige proze, eseja i poezije, među kojima zbirku eseja 'Proklete Hrvatice', romane 'Ulica nevjernih žena', 'Priča o M.', 'Novinari i demoni', zbirku poezije 'Lovac i božica'. Njezina je knjiga 'Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima' (2013.), kojom je autorica komemorirala 100-tu godišnjicu smrti Antuna Gustava Matoša, bila je u užem izboru za nagradu 'Višnja Machiedo', 'Zvane Črnja' i 'Kiklop'. Zajedno sa suprugom vodi nakladu Vuković & Runjić gdje vodi 'Klub kreativnih žena' i udrugu Artisti i Literati. Za urednički rad dobila je 2005. nagradu Kiklop. Pisala je kolumne za mnoge domaće novine i časopise te za talijanski Internazionale, za slovensko Delo te američki Believer.

Predstavljanje njezine nove knjige privuklo je u Kino Europu brojne pripadnike kulturne ali i političke scene, među kojima je bio i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović.