Prvu nagradu Vinku Vidmaru uručio je izaslanik gradonačelnika Veljko Mihalić, voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu. Drugu nagradu Daliboru Martinisu dodijelila je Nina Išek Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija HT-a. Nagradu je u ime umjetnika preuzela njegova pokćerka Ivana Jozić. Trećenagrađenom Vedranu Perkovu nagradu je predala Snježana Pintarić, predsjednica stručnog povjerenstva i ravnateljica MSU-a.

Rad Vinka Vidmara, video od dvadesetak minuta naziva '17. studenoga 2017.', prikazuje postupak čišćenja šrapnela skupljenih u dvorištu i na zidu kuće u kojoj je odrastao umjetnik.

'Kirurški precizno neznane ruke ispiru te stare ostatke koji su ostavili ožiljke: prva granata pala je na auto ispred kuće, druga na krov, treća u dvorište. Bilo je smrtno stradalih. Neke rane vrijeme ne zaliječi – trebamo posegnuti za arhaičnim obredom: očistiti ono što je donijelo razaranje i smrt, znači očistiti i sebe od pridruženih negativnih emocija. Od 17. studenoga 2017., kada je videorad nastao, za Vinka Vidmara otvorene su drugačije mogućnosti: može izliti prljavu vodu u dvorište i krenuti pročišćen u svijet; ili se gušiti u naslagama prošlosti. Nema dvojbe što mlada osoba odabire', stoji u obrazloženju žirija koji dodaje da rad kroz odnos prema minulim zbivanjima kroz ritual čišćenja 'daje misliti o cilju prema kojem namjeravamo krenuti, ako već nismo sigurni kojim smjerom'.

Dalibor Martinis drugu je HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost dobio za instalaciju 'Galerija suvremene umjetnosti Zagreb, 1. travnja 1974. / fragment Data Recovery' iz 2018.

Zgrada negdašnje Galerije suvremene umjetnosti na zagrebačkom Gornjem gradu bila je za njegovu generaciju umjetnika kultno mjesto, kako je pokazalo kasnije vrijeme, navodi žiri. Stoga je u svom poznatom ciklusu 'Data Recovery' odlučio 'spasiti' sjećanje na izložbu održanu 1974., na kojoj je francuski umjetnik Daniel Buren oko dovrataka izložbenih prostora aplicirao uzorak obojanih linija, prenesen sa svojih grafika.

'Tako nas Martinis ponovno podsjeća na važnost čuvanja nekih informacija, a usto postavlja pitanje mogu li se uopće 'oporaviti' djelomično izgubljene ili uništene informacije. Združivanjem osobnih zapisa, fotografija, s katalozima i raznim dokumentima, Martinis u fragmentima kreira negdašnji ambijent, rekonstrukciju fizičkog prostora institucije i umjetničkog djela u razvoju', stoji u obrazloženju žirija koji dodaje kako je upornost kojom Martinis već desetljećima 'spašava' našu izgubljenu kulturnu povijest ponovno nagrađena.

'I baš kao što vam informatičar nikad ne može spasiti sve podatke nakon havarije računala, tako ni Martinis ne može dobiti cjelinu, nego se drži fragmenata, dovoljno asocijativnih da u promatraču izazovu sjećanje na cjelinu.'

Treću nagradu dobio je Vedran Perkov za video 'Smetnje' iz 2016., u kojemu je tekst Deklaracije o ljudskim pravima UN-a pretvorio u binarni kod i potom ga zamijenio crnim i bijelim kvadratićima - smetnjama.

'Deklaracija o ljudskim pravima tako postaje tehnički element, vizualni podražaj ili čak iritacija – jer više nema osobnosti, razlikovanja dobra i zla, morala i zločina… U obilju informacija koje se svakodnevno slijevaju u našu svijest prečujemo, previdimo ono bitno, a tisuće fotografija što ih naše oko registrira stapaju se u crne, bezlične kvadrate koji ne dopiru do naših emocija. Svaki dan netko se kune u univerzalna ljudska prava, ali često je to u ustima govornika samo isprazno navođenje fraza i citata, a nama pak postaju apstraktni pojmovi koji se tiču nekih drugih, uglavnom onih koji su nam jako daleko. Stoga bi pred radom Vedrana Perkova trebalo zastati i zapitati se: što ja danas i ovdje mogu činiti da ovaj svijet bude bolje mjesto', stoji u obrazloženju nagrade za 'Smetnje'.

Međunarodno stručno povjerenstvo za ovogodišnju HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost izabralo je 36 radova koji se mogu pogledati na izložbi u MSU do 15. svibnja. Tada će, na zatvaranju, biti proglašen i dobitnik nagrade publike.

Radovi koji su dobili prvu, drugu i treću nagradu otkupljeni su i postaju dio fundusa MSU-a, odnosno Zbirke HT nagrada - MSU-a Zagreb.

U žiriju su, pored njegove predsjednice i ravnateljice MSU-a Snježane Pintarić, bili Katrin Bucher Trantow, viša kustosica Kunsthausa u Grazu, Alenka Gregorič, kustosica, voditeljica Mestne galerije Ljubljana i Galerije KC Tobačna 001, Alem Korkut, akademski kipar i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Zagreb, te Ivana Kancir, viša kustosica MSU-a.