'Za Noć hrvatskog filma kina su prošle godine bila prepuna, a kako donosimo za svakoga ponešto ponovno očekujemo dobar odaziv publike', rekla je Irena Škorić, umjetnička voditeljica te manifestacije za Hinu.

Podsjetila je kako je Noć filma pokrenuta da bi se ljude naviklo da u kinima pogledaju hrvatske filmove, s obzirom da oni godinama bilježe nisku gledanost. 'Uvijek se govori kako je razlog tome novac, ljudi će radije kupiti ulaznicu za inozemni film, a domaći pogledati na televiziji ili skinuti s interneta, pa im na ovaj način omogućujemo da besplatno, barem jednom godišnje, hrvatske filmove vide u kinima i steknu tu naviku', ustvrdila je.

S obzirom na prošlogodišnja iskustva, kada je najgledaniji bio 'Tko pjeva zlo ne misli' taj će se Golikov klasik reprizirati, a Škorić očekuje da će ponovno biti najgledaniji dugometražni animirani filmovi za djecu i klasični igrani filmovi.

Za svaki grad Škorić je sastavila program uz pomoć stručnjaka i selektora za pojedina područja, Borivoja Dovnikovića - Borde i Tomislava Gregla (za animirani film), Branka Ištvančića (za dokumentarni film) i Leile Topić (za nove medije). Noć će se održati u Splitu, Osijeku, Puli, Dubrovniku, Sisku, Kutini, Velikoj Gorici, Hrvatskoj Kostajnici i Zagrebu, gdje će se svečano otvoriti.

Sve projekcije besplatne uključujući i svečano otvorenje

Otvorenje u kinu Europa, za koje je također besplatan ulaz, počinje koncertom 'Melodije velikog ekrana' ansambla Acoustic Project, glazbenim vremeplovom kroz povijest hrvatske filmske glazbe u aranžmanu Frane Đurovića i Dubravka Palanovića. Uz kadrove pojedinih filmova izvest će se glazba iz filmova 'Vlak u snijegu', 'Glembajevi', 'Malo misto', 'Sinji galeb', 'Bitka na Neretvi', 'Baltazar', 'Čudesna šuma', 'Ciguli Miguli', 'Kužiš stari moj', 'Breza', 'Tko pjeva zlo ne misli'.

Uslijedit će jedini hrvatski Oscarom nagrađeni film, 'Surogat' te kolaž kratkih filmova iz prve polovice prošlog stoljeća s crticama iz života starog Zagreba i Dalmacije te, među ostalim, prvi hrvatski zvučni film 'Šešir' Oktavijana Miletića iz 1937. i digitalno restaurirano 'Ogledalo' Ante Babaje u spomen na petu obljetnicu redateljeve smrti.

Noć donosi i dvije premijere - hrvatsku, dokumentarnog filma 'Yulia' Jakova i Dominika Sedlara te zagrebačku, igranog filma 'Sveci' Ivana Perića. Prvi je jedini biografski film o toj ukrajinskog političarki, ikoni Narančaste revolucije, koji donosi 'pogled izbliza' u njezin život te, među ostalim, komentare Vaclava Havela i Paola Coelha, dok tekst interpretira Armand Assante.

Druga premijera održat će se točno u ponoć u Cineplexxu Centra Kaptol, a riječ je o lepršavoj mediteranskoj komediji o prijateljima koji sitnim kriminalom pokušavaju riješiti svoju egzistenciju.

Prikazat će se i rijetko prikazivani, digitalno restaurirani filmski klasici 'Kameni horizonti', 'Posljednji podvig diverzanza Oblaka', 'Pad Italije', 'Plavi 9', 'Carevo novo ruho', 'Ambasador' i 'Transatlantic' Mladena Jurana, u kojemu glumi i Melita Jurišić, danas zvijezda Mad Maxa, te filmovi doajena dokumentarnog filma, 'Moj prvi radni dan' Miroslava Mikuljana, 'Koliko to vrijedi' Kreše Golika, 'Rubne slike gladi' Nenada Puhovskog i 'Oslobođenje Zagreba' Branka Marjanovića.

Za djecu od klasika do novih filmova

Škorić smatra osobito važnim omogućiti djeci da odmalena odlaze u kino, tako da je dio programa posvećen upravo njima. 'Prema jednom istraživanju više od 50 posto djece mlađe od 12 godina nikada nije bilo u kinima, a možda ih baš ova manifestacija potakne da osjete kako je gledati film u kinu, jer se to ne može uspoređivati s televizijom', istaknula je.

Prve projekcije rezervirane su u svim gradovima za najmlađe i oni će imati priliku pogledati 'Šegrta Hlapića', 'Čudesnu šumu', 'Muhu Zunzu', 'Čarobnjakov šešir', 'Vlak u snijegu', 'Vuka samotnjaka', 'Kravu na mjesecu', 'Baltazara', 'Duh u močvari', 'Duh babe Ilonke' te proslavljeni 'Izgubljena olovka' Fedora Škubonje iz 1960. koji je u Veneciji ovjenčan Zlatnim lavom, a u Cannesu uvršten među deset najboljih dječjih filmova svih vremena.

Poseban program priređen je i za područje medijske umjetnosti, s recentnim radovima Dalibora Martinisa, Borisa Cvjetanovića, Matije Debeljuha, Borisa Greinera, autora raznovrsnih autorskih pristupa unutar video i filmske umjetnosti.