Knjiga "Rat za enciklopediju" autora Velimira Viskovića koja je u ponedjeljak navečer predstavljena u Muzeju za umjetnost i obrt, polemičko je memoarsko djelo koje govori o burnim danima rađanja Hrvatske književne enciklopedije.
Riječ je o autorovom viđenju okolnosti u kojima se dovršavala Enciklopedija, podmetanjima u Leksikografskom zavodu tijekom njezina nastanka, a urednica knjige Milana Vuković Runjić Viskovićevu je knjigu nazvala "Imenom ruže na hrvatski način" dodavši kako je riječ o drami s poznatim protagonistima koja se čita poput krimića.
"Dramaturški je to precizna monodrama koja bi u interpretaciji nekog vrsnog glumca mogla postati uzbudljiv kazališni čin", ocijenila je glumica Anja Šovagović Despot, a za interpretaciju je izabrala ulomak u knjizi koji donosi Viskovićevo pismo tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu. Enciklopedija je, ističe Visković u tom pismu, zamišljena kao kapitalni projekt hrvatske znanosti o književnosti te podsjeća kako je dobila nepodijeljenu potporu struke. Apostrofira Visković tadašnjeg glavnog ravnatelja Tomislava Ladana i ravnatelja Vlahu Bogišića kao osobe koje su, po njegovim tvrdnjama, onemogućavale projekt do te mjere da ga su ga čak pokušale zaustaviti.
Po ocjeni Branislava Glumca, knjiga se može čitati i kao 'napetica' i kao samoispovjedna pripovijest.
"'Rat za enciklopediju' istinita je priča o tome s kakvim se mukama dovršavala Enciklopedija. To je priča o zavisti i ljubomori, svađama i podmetanjima u Leksikografskom zavodu od kojih su mnoge u vrijeme radnje 2007. završile u novinama i na televiziji", ističe Vuković Runjić i dodaje kako, iako se često spominje mržnja, Visković nije napisao ogorčenu knjigu.
Sam autor je rekao da su se strasti sada stišale, a cilj je postignut i enciklopedija je vani. Međutim, oko toga se projekta razvila višegodišnja polemika "čudovišnih razmjera" u kojoj, tvrdi Visković, on često nije raspolagao mogućnošću odgovora. Ova knjiga mu, poručuje autor, omogućuje da objasni povod i kontekst svojih postupaka.
