U Puli je na Trgu Portarata vraćen kamen na krunište Slavoluka Sergijevaca
Na pulskom Trgu Portarata u srijedu je vraćen kamen na krunište Slavoluka Sergijevaca, koji je u sklopu zaštite spomenika preventivno uklonjen 2017. godine, priopćeno je iz Arheološkog muzeja Istre.
Naime, tijekom 2017. godine, pri dokumentaciji stanja očuvanosti Slavoluka Sergijevaca primijećeno je da je jedan kameni blok dimenzija 46x28x11 cm potpuno izgubio povezanost sa spomenikom. Radilo se o rubnom bloku kruništa koji je mogao pasti sa spomenika i ozlijediti prolaznike.
Prema podacima iz Arheološkog muzeja Istre, kameni blok je tada odstranjen te je započeta procedura kako bi ga se na spomenik i vratilo. Detaljnim pregledom dokumentacije ustanovljeno je da je krunište spomenika već kroz povijest popravljano cementnim mortom koji se kroz vrijeme raspuknuo i mrvio te više nije služio svrsi povezivanja spomenika i izolacije od prodora vode.
vezane vijesti
Na Slavoluku je prošlog tjedna postavljena građevinska skela te je očišćeno krunište spomenika, a od cementnih zakrpa izrađen je novi zaštitni sloj od prirodnog vapnenog morta, koji će povezati blokove te spriječiti prodor vode u unutrašnjost spomenika. Sanirane su vertikalne i horizontalne pukotine koje je trebalo zapuniti kako bi se spriječila dodatna oštećenja spomenika.
‘Slavoluk Sergijevaca jedan je od najljepših pulskih spomenika. Arena je grandiozna i velika, međutim Slavoluk Sergijevaca je najfiniji i najljepši spomenik koji imamo iz razdoblja antike i kao takav zavrjeđuje veliku pažnju’, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja istre Darko Komšo.
Ova je intervencija je, dodao je, potvrdila da će na njemu biti potrebna i jedna veća intervencija. Spomenik, zaključio je, nije u kritičnom stanju, u opasnosti da se uruši ili da dođe do nekog ozbiljnijeg poremećaja, ali zahtijeva stalnu brigu.
Stoga je dogovoreno da se obave mjerenja spomenika kako bi se saznalo je li došlo do promjena unutar njegove statike spomenika, s obzirom na to da je zadnje statičko mjerenje obavljeno 1996. godine. Usto se planiraju i veliki radovi na sanaciji spomenika koji bi trebali biti uglavnom konzervatorsko-restauratorske prirode.
‘Točnije, trebalo bi spomenik očistiti, promijeniti stare ispune, zapuniti rupe kako bi se spriječio prodor vode, a radit će se i termografski snimak spomenika kako bi se vidjelo na kojoj se poziciji nalaze željezni, odnosno metalni predmeti unutar spomenika koji su destruktivni’, naveo je Komšo dodavši kako se takvi veći zahvati planiraju napraviti za otprilike tri godine.
