'Dobri duh Zagreba' Pavao Pavličić (Mozaik knjiga)

Knjiga pripovijedaka Pavla Pavličića 'Dobri duh Zagreba' prvi put se u knjižarama pojavila 1976. Pavličić je u ovom trenutku najčitaniji i najproduktivniji hrvatski autor, a dosad je 'Dobri duh Zagreba' objavljen u 11 izdanja.

‘Dobri duh Zagreba’ slika je Pavličićeva pisma u malom; dva osnovna žanra (fantastika i krimić) stapaju se u jedan. I ona je i zbog toga važna. Iz nje će se krenuti prema različitim smjerovima, a samo će na jednu stazu zakoračiti popularni Pavličićev istražitelj Ivo Remetin. Novo, jedanaesto izdanje ‘Dobrog duha Zagreba’ donosi i autorov esej ‘Šest filmova s Tadićem’. U tekstu se najviše govori o filmu ‘Ritam zločina’, snimljenom po naslovnoj priči knjige. Premda je u filmu priča razgranatija (uvedeni su i novi likovi), atmosfera jednog Zagreba, jedne fantastične posvećenosti i nastojanja da se ritam ne poremeti, posvema je identična. Esej te precizan pogovor Julijane Matanović, čitateljice i statističarke Pavličićeva opusa, zasigurno će učenicima još snažnije približiti ionako im zanimljiv Pavličićev lektirni naslov.

Pavao Pavličić (1946) hrvatski je književnik koji piše za odrasle i djecu. Od 1965. do 1969. u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i talijanski jezik s književnošću. Od 1970. asistent je na Odsjeku za komparativnu književnost, Katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti. Doktorirao 1974. tezom 'Sesta rima u hrvatskoj književnosti'. Od 1975. je docent, od 1980. izvanredni, a od 1985. redoviti profesor. Pavličić je prozaik s preko četrdeset objavljenih romana, knjiga priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu.

'Ponoćno sunce' Jo Nesbo (Fokus komunikacije; prevela Iva Ušćumlić)

Daje si ime Ulf - a to je ime dobro kao i bilo koje drugo - i jedino što traži jest mjesto na kojem ga neće pronaći jedan od najzloglasnijih narkobosova Osla: Ribar. Nekoć je radio kao Ribarov plaćenik, ali nakon što ga je izdao, Ulf postaje jedan od ljudi koje njegov bivši šef sada mora srediti, a to nije problem mafijašu čiji opasan stisak ne poznaje granice. Kad Ulf siže s autobusa u Kasundu, na sjeveroistočnoj norveškoj granici, on vidi 'ravan, monoton, dosadan okoliš… savršeno skrovište. Ili se barem tome može nadati.'

Mještani - lokalni Laponac i sljedbenici posebno stroge švedske verzije kršćanstva - naizgled prihvaćaju Ulfovo objašnjenje da je došao u lov, iako nema oružja, a sezona lova još nije počela. A udovica i njen znatiželjan, brbljav sin osiguravaju mu hranu, kolibu duboko u šumi i oružje - a njihovo društvo pokreče u njemu nešto što je davno zaboravio. Ali izluđujuće čekanje na neizbježan trenutak dolaska Ribarovih ubojica - uz ponoćno sunce koje neprekidno svijetli i otkriva sve - tjera ga da se pita je li iskupljenje uopće moguće ili je, kako je oduvijek vjerovao, 'nada prava kurva'.

Jo Nesbo norveški je pisac, poznat po seriji romana o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli brojne nagrade i svjetsku slavu. Za roman 'Šišmiš' dodijeljene su mu ugledne nagrade Riverton (1997.) i Stakleni ključ (1998.) Osim pisanjem, aktivno se bavi i glazbom. Živi i radi u Oslu.

'Ubojstvo sultana Ahmet Umit (Naklada Ljevak; preveo Enver Ibrahimkadić)

Priča se odvija u Istanbulu, a započinje kad profesor povijesti Muštak Serhazin primi telefonski poziv od Nuzhet, žene koja ga je dvadeset godina ranije napustila i otišla živjeti u Chicago. Kad ga ona nakon dva desetljeća nejavljanja ležerno pozove na večeru, kao da su stvari među njima posve normalne, Muštak doživi snažan emocionalni stres.  Muštak pati od rijetkog poremećaja, gubitka kratkotrajnog pamćenja – kad iskusi snažno uzbuđenje događa mu se da na nekoliko sati izgubi pojam o vlastitom identitetu i o onome što je radio ili gdje je bio. Nakon telefonskog poziva Muštak gubi svijest, a kad ponovno dođe k sebi ustanovi da se nalazi ispred Nuzhetinog stana. Vrata su otvorena i on ulazi i zatječe Nuzhetin leš. Nuzhet je ubijena otvaračem za pisma na čijoj je dršci tugra sultana Mehmeda Osvajača

Kao povjesničar s krhkim i kompleksnim psihološkim ustrojem Muštak Serhazin je fascinantan i kao istraživač i kao narator. S referencama na Freudov esej 'Dostojevski i ocoubojstvo' i na Tolstojevu 'Kreutzerovu sonatu' te na tursku povijest – osobito razdoblje vladavine Mehmeda Osvajača, koji je donio Dekret o bratoubojstvu – Ümitov roman istražuje koncept ubojstva kao metafore. Glavna tema romana nije toliko identitet ubojice, koliko povijesni i psihološki pritisci koji ljude navode da postanu ubojice.

Ahmet Ümit rođen je 1960. u Gaziantepu. 1983. završio je studij javne uprave na Sveučilištu Marmara. Od 1985. do 1986. studirao je politologiju na Akademiji za društvene znanosti u Moskvi. Kao mlad čovjek sudjelovao je u ilegalnom pokretu za demokraciju 1980-ih godina, kad je Turska bila pod vlašću vojne diktature. Jedan od najuglednijih i najomiljenijih suvremenih turskih autora posebno je poznat po majstorski dočaranoj atmosferi njegovih psiholoških trilera u kojima na temeljima specifičnog političkog i povijesnog okruženja te ponirući u psihu svojih kompleksnih i višeslojnih likova gradi svoje fascinantne priče o ubojstvima i političkim intrigama.

'Svinje' Carl-Johan Vallgren (Fraktura; preveo Danilo Brozović)

Kad slučajno otkrije trgovinu ljudima, nekadašnji sitni kriminalac Zoran postaje metom opasnih tipova. Dobiva dojavu kako na jednostavan način opljačkati vozilo za prijevoz novca i odluči tako otkupiti slobodu za sebe i svoju obitelj. U akciju uključuje svojeg druga Jormu, koji kad pljačka pođe po zlu, može jedino bespomoćno svjedočiti okrutnoj egzekuciji. Jormini nekadašnji najbolji prijatelji Danny Katz i Eva Dahlman nađu se pak na tragu skupini seksualnih prijestupnika i ne naslućujući da neki od njezinih članova pripadaju samom vrhu policije i pravosuđa.

'Svinje' su drugi roman Carl-Johana Vallgrena iz serije s antidetektivom Dannyjem Katzom kao glavnim junakom. Napeto do krajnje granice, iznimno uvjerljivo i puno neočekivanih obrata, ovo je pravo štivo za sve ljubitelje noir-trilera. 'Tvrd i brutalni triler izrazito mračne atmosfere. Čitatelj zbog nekih dijelova romana o ovim antijunacima doslovno osjeća fizički bol', napisao je kritičar Göteborgs-Postena

Carl-Johan Vallgren, švedski pisac i glazbenik, rođen je 1964. u Linköpingu u Švedskoj, a odrastao je u Falkenbergu. Proputovao je Aziju i istočnu Europu, boravio u Španjolskoj i Danskoj te u Berlinu, a danas živi u Stockholmu. Debitirao je 1987. romanom Nomadi, uslijedile su knjige ‘Čeznuti ‘(Längta bort, 1988.), ‘Žena ptica’ (Fågelkvinnan, 1991.), ‘Priče o snu i javi’ (Berättelser om sömn och vaka, 1994.), ‘Dokument o kockaru’ Rubashovu (Dokument rörande Spelaren Rubashov, 1996.), ‘Za brošuru gospodina Bachmanna’ (För herr Bachmanns broschyr, 2000.), ‘Kunzelmann & Kunzelmann’ (2009.) i ‘Morski čovjek’ (Havsmannen, 2012.). Godine 2002. objavio je roman ‘Povijest jedne čudesne ljubavi’ (Den vidunderliga kärlekens historia) koji je nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara. Knjiga je u Švedskoj postala bestselerom prodavši se u osamsto tisuća primjeraka, a prevedena je na dvadeset pet jezika. Roman ‘Dječak iz sjene’ (Skuggpojken) objavio je 2013., a njegov nastavak, drugi roman iz serije o Dannyju Katzu, Svinje (Svinen) izašao je 2015. Ovu seriju Vallgren u Švedskoj objavljuje pod pseudonimom Lucifer.

'Djevojka iz susjedstva' Ruth Rendell (Mozaik knjiga; prevela Mirna Čubranić)

Prije početka Drugog svjetskog rata, ispod zelenih livada u Loughtonu, u Essexu, iskopana je mračna mreža tunela. Skupina djece ih otkriva. Igraju se u njima. Oni postaju njihovo tajno mjesto. Sedamdeset godina kasnije, svijet se promijenio. Građevinari su preobrazili ruralni krajolik. Prijatelji iz napola zapamćenog svijeta poženili su se, umrli, razboljeli, odselili ili nestali. Radovi na novoj kući po imenu Warlock otkrivaju jezovitu tajnu, zakopanu prije cijelog jednog života, i umoran detektiv, zaokupljeniji novijim zločinima, mora istražiti slučaj mogućeg ubojstva.

U svim svojim romanima Ruth Rendell zaranja duboko ispod površine kako bi istražila tajne ljudske psihe. Međusobno povezani tuneli u Loughtonu u 'Djevojci iz susjedstva' ne vode do jednog odredišta. Ali odnosi koji su u njima nastali i incidenti koji su se dogodili imaju dubok utjecaj – ne samo na preživjele, nego i u iskapanju prave prirode zagonetne prošlosti. Posljednji objavljeni roman jedne od najznačajnijih autorica kriminalističkih romana Ruth Rendell napeto je i zanimljivo štivo.

Ruth Rendell, najpopularnija je i najproduktivnija suvremena britanska spisateljica kriminalističkih romana. Rodila se u Londonu gdje je i završila Loughton County High School. Nakon toga nekoliko je godina radila kao novinarka za nekoliko lokalnih novina. U dobi od 20 udala se za novinara Donalda Rendella, i potom, gotovo 10 godina živjela kao domaćica i majka, bruseći se u pisanju, sve dok nije osmislila lik glavnog inspektora Reginalda Wexforda - glavnog protagonista njezina prvog policijskog serijala i romana 'From Doon With Death' (1964). Odmah po objavljivanju romana etablirala se kao nadarena mlada spisateljica čiji će ugled godinama samo rasti.

Rendell je najpoznatija po svojim sjajnim prozama i dubokim probojima u ljudsku psihu i podsvjesno te sposobnošću kreiranja osebujnih zapleta i likova. Zaslužna je, uz P. D. James, za ponovno oživljavanje kriminalističkog žanra whodunnit kojemu je dala novu dimenziju tzv. whydunnit. Mnogi od njezinih romana su ekranizirani, kako za film tako i za televiziju, uključujući film Pedra Almodovara 'Živo meso'. Dobitnica je mnogih književnih nagrada.

'Poglavnikov pudl' Edo Popović (24 sata)

U parku, ispred psihijatrijske bolnice pronađeno je tijelo mlađeg muškarca, predsjednika mladeži ekstremističke desne stranke. Unutra, između zidova ustanove, nalazi se prijatelj ubijenog, čovjek koji za sebe vjeruje da je ni manje ni više nego – pudl poglavnika Ante Pavelića. U uvjetima u kojima se stvarnost ne čini bitno drugačijom od one bolničke, inspektor Rakitić pokušava pronaći ubojicu i dokučiti motive ubojstva. Tko je ubio mladića koji je okrenuo leđa jednoj radikalnoj ideji? Jesu li to srbočetnici, komunisti i Jugoslaveni koji tobože vladaju zemljom i medijima? Ili su to klerikalni fašisti, ustašoidi i ovjereni domoljubi, izdani i razočarani nečistom krvlju iz svojih redova? U takvoj postavci stvari, je li uopće moguće počiniti zločin iz nekog drugog razloga? To su pitanja koja postavlja najnoviji roman u seriji Balkan Noir.

Edo Popović rođen je 1957. u Livnu, u Bosni i Hercegovini. Od 1968. živi u Zagrebu. Studirao komparativnu književnost i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik književnog časopisa Quorum (1985–90), surađivao u Poletu i Studentskom listu. Radio kao profesionalni novinar (1991. – 1999.); istaknuo se serijom reportaža s hrvatskih i bosansko-hercegovačkih ratišta. Od 2000. djeluje kao profesionalni književnik i urednik u izdavačkim kućama.

Prvu knjigu priča 'Ponoćni boogie' objavio je 1987.; u toj prozi urbanog pejzaža (K. Bagić) glavni lik je autsajder koji se probija labirintima grada. Česte su reference iz glazbe, filma i književnosti, a na razini teksta naglo se smjenjuju dijalozi, unutarnji monolozi, poetizirani fragmenti i izravan govor, čime se krše književne konvencije. Nakon duže stanke objavio je zbirku priča ‘San žutih zmija’ (2000), koja se zasniva na iskustvu ratnoga reportera. Godine 2011. objavljuje roman ‘Lomljenje vjetra’, a obilježavajući 25 godina od objave 'Ponoćnog boogieja' izlazi novo, dopunjeno izdanje te kultne zbirke 80-ih godina prošlog stoljeća ‘Ponoćni boogie i druge priče’ (2012). Roman 'Mjesečev meridijan' objavljuje 2015., i u njemu preispituje vrijednosti koje su suvremena ekonomija i tehnologija dovele u pitanje, a to su dijelom zaboravljene vrline poput solidarnosti, prijateljstva, odgovornog roditeljstva, prirodnosti.