Nakon uvida inspekcije Ministarstva kulture zajedno s restauratorima Hrvatskog restauratorskog zavoda specijaliziranih za keramiku, utvrđeno je da oštećenja na Meštrovićevom reljefu doista postoje, odnosno da se radi o tragovima izbušenih rupa na plaštu reljefa te da je i sam reljef u dosta lošem stanju. Da bi se točno utvrdilo kada su oštećenja nastala, potrebno je približiti se samom spomeniku i uzeti kemijske uzorke materijala kojim su ispunjene rupe, a na temelju čega će se moći napraviti detaljnija analiza, doznajemo iz Ministarstva kulture
'Briga o ovom kulturnom dobru u nadležnosti je Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba koji je bio dužan osigurati adekvatnu zaštitu spomenika prilikom izvođenja radova, a kako bi se spriječio bilo kakav fizički doticaj s njim, pogotovo bušenje', stav je Ministarstva kulture RH
Premda je na zgradi na Trgu bana Jelačića 4 u srijedu policija izvršila očevid i zaključila da nema novijih oštećenja na reljefu Ivana Meštrovića, već da su vidljiva oštećenja nastala pod utjecajem vremenskih atmosferskih prilika i zbog starenja zgrade, još uvijek čeka se pregled koji treba izvršiti struka.
Nadležni za to iz zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, prema posljednjim informacijama kojima raspolažemo, još nisu izašli na teren te ćemo još koji dan trebati čekati njihovo izvješće. Pregled će izvršiti komisija koju čine zaposlenici Zavoda, a bude li potrebe, kako je rekla pročelnica Zavoda Doris Kažimir, dodatno će pozvati stručnjake. Podsjetimo, izvođač radova Anić Holding trebao je Gradu dostaviti obavijest o početku radova, a to nisu učinili i to je zasad jedini konkretni propust koji očigledno nadležni ne uzimaju previše ozbiljno.
Zanimljivo je da policija navodi da je očevid izvršen uz pomoć stručnjaka Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, no tu informaciju nije nam potvrdila pročelnica Zavoda Doris Kažimir. U telefonskom razgovoru rekla nam je da nitko iz Zavoda nije službeno bio na očevidu u srijedu.
Mati Meštroviću, sinu Ivana Meštrovića i nasljedniku autorskih prava nevjerojatno je da je policijskim izvješćem utvrđeno da su na reljefu popucale fuge i da skela nema veze s oštećenjem. Smatra da je za događaj odgovorna gradska i državna vlast. Namjerava se konzultirati sa stručnjacima i odvjetnicima nakon čega će odlučiti hoće li podnijeti tužbe.
Također, Meštrović je razočaran tretmanom ostalih umjetničkih djela njegova oca; tvrdi da se malo ulaže u obnovu i održavanje spomenika ističući da je to slučaj i s djelima ostalih umjetnika, ne samo onim njegova oca.
Rumjana Meštrović, supruga Mate Meštrovića, rekla je da je u veljači fotografirala reljef, dakle mjesec dana prije postavljanja skele, i da se na fotografijama ne vide nikakve rupe ni oštećenja. Naglašava također da je u svijetu prisutan trend da se prilikom restauracija fasada umjesto reklamnih plakata na skelu postavlja slika zgrade koja je ispred, čime se ne narušava povijesni izgled tog dijela grada.
Uništavanje spomenika kulture u Hrvatskoj, sve je samo ne novost. Gotovo svakoga tjedna iziđe neka informacija o uništavanju zaštićenih kulturnih dobara ili spomenika, a velik je i broj prijava nadležnim institucijama.
Politički motivirana uništavanja, poput nebrojenih iz vremena 90-ih, dio su zaostale poslijeratne priče, one koje je danas najnoviji protagonist i Zlatko Ovčar iz Kumrovca koji je dvaput u tjedan dana alkoholiziran automobilom nasrnuo na ogradu rodne kuće Josipa Broza Tita u Kumrovcu, ogradu koja čuva i prije nekoliko godina miniran pa potom restauriran spomenik Titu. U istu kategoriju spada i sramotni čin Biserke Legradić koja se pomokrila u Veljunu po spomeniku stradalima u NOB-u i još brojni slični ideologijom motivirani primjeri diljem Hrvatske.
No devastacija motivirana elementarnom nekulturom, nebrigom za kulturnu baštinu i bezobrazlukom uvjetovanim divljom gradnjom i dograđivanjem očigledno sve više uzima maha. Protagonisti su 'novograditelji', a ne odmažu im ni institucije zadužene za sprečavanje uništavanja spomenika.
Primjer najnovije devastacije na Trgu bana Jelačića ima preteču u potezu aktualnog kandidata za splitskog gradonačelnika Željka Keruma. Njegovo divljaštvo iz 2007, kad se dio zgrade bivše tvornice Nada Dimić, koja je proglašena zaštićenim spomenikom kulture, potpuno urušio tijekom kopanja temelja za gradnju Poslovnog centra Krešimir, uzburkala je duhove u Zagrebu, a žalosna priča o uništavanju kulturno-povijesne baštine samo se nastavljala na Cvjetnom trgu i u užem središtu Zagreba čemu smo svjedočili prethodnih mjeseci.
Žalosno je zvučala Kerumova izjava da građevinari koje je on angažirao nemaju pojma o gradnji, pa im se, eto, desilo da se zgrada uruši jer su mislili da je tlo tvrdo kao u Dalmaciji, a ne pijesak. Uslijedila je i Kerumova izjava da se nije desilo ništa lošeg, već da je to čak i dobro što se desilo jer se sad zna da je tlo, na kojem se Zagreb nalazi zadnjih 900 godina, trusno, pjeskovito i da leži na Savi.
Treba li podsjetiti na milijun kuna vrijednu obnovu Orlandova stupa u Dubrovniku, spomenik nulte kategorije pod UNESCO-vom zaštitom, koji je popucao samo par mjeseci nakon restauracije?! Ili na bezobzirno uništavanje spomenika radi materijala koji se potom preprodaju. Jedan od nebrojenih primjera seže u 2007, kada je 13-metarski reljef Koste Angelija Radovanija u spomen-parku Dotrščina u zagrebačkoj Dubravi uništen kako bi se zaradilo na bronci.
Prisjetimo se i potpune i višegodišnje ignorancije državnih institucija spram umjetničkih djela. Lani je u povodu izložbe radova Vojina Bakića u Kunstvereinu u Grazu upućen apel hrvatskim vlastima za hitnu zaštitu Bakićevih djela, kao i za spas spomenika na Petrovoj gori koji je devastiran, među ostalim i tako da je dio metala prodavan kao otpad, a na spomenik je postavljen i odašiljač za televizijski program.
Mate Meštrović ogorčen je
nebrigom države za radove svoga oca
