'Tri su pravila za uspjeh u životu. Prvo je – napad, napad, napad. Drugo je – stalno poriči i nikada ništa ne priznaj. A treće je najvažnije – uvijek proglasi pobjedu te ni u kakvim okolnostima nemoj priznati poraz.' Zna li se da se ovih pravila već punih pola stoljeća čvrsto drži pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora Donald John Trump, postaje jasnije kako je poslovni čovjek koji je u svojoj karijeri bankrotirao čak šest puta, a nakon uvjerljivog poraza na prethodnim izborima 2020. opet ulazi u Bijelu kuću, upravo ostvario najbolji rezultat u političkoj karijeri.

Iako se već jedan američki predsjednik, Grover Cleveland, nakon poraza 1888. vratio na mjesto šefa države četiri godine kasnije, Donald Trump ovaj je dramatični luping učinio kao prvi republikanski predsjednik SAD-a, s obzirom na to da je Cleveland bio član Demokratske stranke. Ovaj je comeback donekle usporediv samo s onim Richarda Nixona, a on je kao američki potpredsjednik i kandidat za predsjednika 1960. izgubio izbore da bi ih dobio 1968. i 1972. No Nixon je morao odstupiti s dužnosti 1974. zbog afere Watergate. U ovom trenutku Trump nije ni približno na sličnoj putanji.

Lik koji nikad ne priznaje poraz

A biografska drama o njegovoj životnoj i poslovnoj putanji 'Pripravnik' (engl. The Apprentice), čiji je naslov podsjetnik na Trumpov televizijski šou, na poprilično zoran način opisuje i objašnjava ono što trenutačno komentira cijeli svijet. Kako je moguće da je Trump nanovo američki predsjednik nakon što ga je odlazeći šef Bijele kuće Joe Biden porazio na izborima prije četiri godine, i to u uvjetima u kojima je sam sebe deklasirao kao lidera u kriznim uvjetima pandemije koronavirusne bolesti. Tko god poznaje 45. i uskoro 47. američkog predsjednika ili je tijekom desetljeća pratio i analizirao njegov karijerni put, mogao je pretpostaviti da on nikad neće priznati poraz te će, čim za to budu ostvarene okolnosti, napraviti doslovce sve da još jednom postane pobjednikom.

Film u režiji danskog sineasta iranskog podrijetla Alija Abbasija, koji se u svojim dosadašnjim radovima bavio različitim aspektima monstruoznosti, bilo fizičke, bilo u ponašanju (Granica, Sveti pauk), u 'Pripravniku' slaže Trumpov portret koji je u najmanju ruku višedimenzionalni prikaz formiranja ličnosti sposobne uzdići se do najviše razine moći u poslovnom i političkom svijetu. Usto je i vizualno rafiniran uporabom 16-milimetarske vrpce i ugođaja VHS-a pri dočaravanju predmetnih 1970-ih i 1980-ih. Kada se analizira ovogodišnja izborna kampanja u SAD-u iz kuta gledanja Abbasijeva filma, nema mjesta sumnjama zašto je Trump (ponovno) uspio. Ukratko, slijedio je tri pravila o napadanju, poricanju i nepristajanju na poraz. Njegovi su birači to honorirali.

Kontroverzni guru

Tko ga je tomu podučio? Otac Frederick Fred Trump, koji ga je i uveo u nekretninski biznis te bio nemilosrdan i u poslovnoj i u privatnoj sredini? Ne. Film 'Pripravnik' zapravo je binarna studija karaktera i karijere Trumpa i njegova mentora Roya Cohna (1927.-1986.), kontroverznoga, bolje rečeno, omraženoga njujorškog tužitelja i odvjetnika koji je postao poznat u eri senatora Josepha McCarthyja etabliravši se kao jedan od aktera njegovih političkih i sudskih progona, poglavito u procesu protiv Juliusa Rosenberga i njegove supruge Ethel Rosenberg, nad kojima je 1953. izvršena smrtna kazna zbog špijunaže u korist Sovjetskog Saveza.

Trump je upoznao Cohna 1973., kada je budući američki predsjednik žarko želio postati dijelom njujorške društvene elite krenuvši od ekskluzivnih klubova. Podrijetlom iz Queensa, istodobno je radio u očevoj tvrtki skupljajući stanarine u njihovim stambenim zgradama za niži platežni sloj, suočivši se pitom s optužbama za rasnu diskriminaciju jer je tvrtka sustavno odbijala afroameričko stanovništvo. Kako tumači film, svidio se Cohnu te mu je prepredeni odvjetnik ishodovao vrlo povoljan sudski epilog ucjenjujući tužitelja fotografijama njegova seksa s muškarcima.

Sin kojeg nikad nije imao

I sam je Cohn bio homoseksualac, ali je njegova višegodišnja poslovna i privatna veza s Trumpom bila lišena erotskih konotacija. Prije je bila riječ o njegovoj potrebi da u Cohnu pronađe očinsku figuru i autoritet s obzirom na to da mu je vlastiti otac bio nesklon, baš kao i starijem bratu Fredericku Jr.-u. Njega je otac vrijeđao smatrajući ga obiteljskom sramotom jer je umjesto karijere u građevinskom poduzetništvu izabrao karijeru pilota, a on se propio te zarana preminuo od srčanog udara. Cohn je u tada poprilično plahom i uljudnom Trumpu prepoznao nekoga nalik sinu kojega nikad nije imao, a u biti pripravnika i štićenika kojemu će prenijeti svoje životne mudrosti. I upravo je od njega dobio presudne savjete o stalnom napadanju u poslovnom svijetu, nijekanju svega za što ga se optužuje te odbacivanju bilo čega što nije pobjeda, izvojevana na svaki mogući način.

Film 'Pripravnik' obuhvaća razdoblje od predzadnje godine mandata predsjednika Nixona do drugog mandata predsjednika Ronalda Reagana, kada je Trump već godinama bio najpoznatiji američki multimilijunaš koji uz pomoć novinara Tonyja Schwartza sastavlja prvu knjigu o svom karijernom uspjehu 'Trump: The Art of the Deal', objavljenu 1987. Kada ga u tim zlatnim godinama, a koje je navijestio i za cijelu zemlju u drugom predsjedničkom mandatu, novinarka upita što bi radio kada bi poslovno propao, on spremno odgovara: 'Bio bih predsjednik!' Pritom je Trump preuzeo Reaganov slogan iz 1980-e 'Let's Make America Great Again'.

Čitanje ambicija

Iako se film posredno bavi politikom, čini to itekako znalački i anticipirajuće, pronalazeći u Trumpovu životu niz trenutaka u kojima se moglo prepoznati da njegove ambicije neće stati na izgradnji velebnih hotela, poslovnih i stambenih zgrada te kockarnica. Uostalom, uz Cohnovu je pomoć počeo rekonstruirati prvi veliki projekt u svojoj karijeri, hotel Commodore, i to tako da je odvjetnik još jednom besramno ucijenio važnoga donositelja odluka u njujorškom gradskom vijeću, a presudan projekt za imidž poslovne zvijezde, Trump Tower, izgradio je suprotstavljajući se Edu Kochu, tadašnjem gradonačelniku koji mu nije htio popustiti u vezi porezne olakšice.

Redatelj uz pomoć scenarista Gabriela Shermana, koji je kao novinar intenzivno pratio Trumpovu kampanju na izborima 2016., efektno spaja prvi dio filma u kojem je središnji lik uistinu suzdržani pripravnik svoga utjecajnog mentora, i drugi dio, u kojem se pretvara u nemilosrdnoga ugovaratelja poslova, pri čemu nema mjesta ni za kakve suptilnosti te poštivanje interesa drugih, uključujući vlastitu obitelj. Tako će Trump odbiti pomoći bratu koji će uskoro umrijeti, pokušati prevariti oca oboljelog od demencije, a najšokantniji je prizor u filmu onaj u kojem nakon svađe siluje suprugu Ivanu. U nju se u početku iskreno zaljubio čineći sve da bi mu postala suprugom, kao što je većinu života imao razumijevanja za brata koji je, kao i on, bio prezren od oca.

Što je više klevete i laži…

Ključ je filma detektiranje trenutka ili više trenutaka preobrazbe Trumpa od nekoga tko je manje-više slijedio pravila te imao empatiju prema drugima do, kako se sam opisivao, 'ubojice' u poslovnom i kasnije političkom svijetu koji brutalno stvara vlastita pravila, nimalo se ne opterećujući moralnim i zakonskim ograničenjima. Je li to bilo onda kada je uspio u prvom građevinskom projektu? Onda kada je izgubio brata nakon što ga je odbio na pragu svog stana? Ili kada je shvatio da mu mentor Cohn više ne treba u realizaciji planova? Trump je odbacio i njega kada je doznao da je obolio od AIDS-a, priredivši mu ipak rođendansku zabavu jer se nadao njegovu zadnjem pravnom savjetu usred novih poslovnih problema.

Pritom mu je Trump poklonio dugmad za košulju hineći da je riječ o zlatu i dijamantima, a ne o kositru i cirkonima. 'Donald je sav lažan', reći će Cohnu tom prigodom Ivana Trump, a film je prikazuje kao emancipiranu došljakinju iz Čehoslovačke, manekenku i zaljubljenicu u unutarnje uređenje, čiji će se američki san vrlo brzo suočiti s noćnom morom u braku s Trumpom. Glumačka ekipa izvrsno je odradila svoj posao na čelu sa Sebastianom Stanom (Kapetan Amerika: Ratnik zime, Ja, Tonya) koji, premda fizički različit od Trumpa, pojavom i ponašanjem minuciozno dočarava središnji lik. Još je uvjerljiviji Jeremy Strong, Emmyjem nagrađeni glumac iz serije 'Nasljeđe', kao Roy Cohn, a treba istaknuti i Mariju Bakalovu, nominiranu za Oscara za 'Borata 2', u ulozi Ivane Trump.

Sam je Trump film nazvao 'klevetničkim' i 'odvratnim' dok je publika 'Pripravnika', koji se ove godine u Cannesu natjecao za Zlatnu palmu, nagradila višeminutnim pljeskom i ovacijama. Sada kada je 'pripravnik' ponovno predsjednik SAD-a, film bi mogao postati kultnim radom, a u svakom je slučaju neizbježno štivo želi li se makar kroz umjetničku interpretaciju shvatiti zašto je i – kako prosječni američki milijunaš postao iznadprosječna svjetska figura.