U sklopu istraživanja koja od 2007. provodi Hrvoje Potrebica ove godine pronađen je novi ulomak natpisa koji je, s obzirom da je riječ o dijelu postojećeg spomenika, predan Arheološkom muzeju, s namjerom da se integrira u cjeloviti spomenik. Psefizma sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli i popis naseljenika.

'Arheološka istraživanja na tom području počela su prije više od jednog stoljeća upravo pronalasicma prvih ulomaka psefizme, a jednu od važnih uloga imao je i Arheološki muzej u Zagrebu', rekao je Potrebica prigodom svečane primopredaje tog spomenika od nacionalne i svjetske važnosti.

Golemi arheološki potencijal Lumbarde

Dodao je kako Lumbarda posjeduje golemi arheološki potencijal u smislu zaštite kulturne baštine i u smislu istraživačke komponente. 'Radimo evidenciju baštine na tom području, shvatili smo da istraživanje nalazište po nalazište nema smisla, već smo počeli promatrati prostor onako kako ga promatra moderna arheološka znanost, kao arheološki krajolik', napomenuo je.

Potrebica smatra kako se treba napraviti zaštita i prezentacija helenističke cisterne u Lumbardi u kojoj su pronađeni dijelovi psefizme i koja svjedoči i o tome koliku je važnost imala za tadašnje stanovništvo.

Novosti aktualnog otkrića, desnog ugla spomenika koji sadrži završetke prvih desetak redaka teksta u kojemu se nalaze važni povijesni podaci, predstavila je Jelena Marohnić, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iako su čitanja tog dijela spomenika još u tijeku, jasno je da su se dosadašnje spoznaje promijenile. 'Novi ulomak spaja se s malim ulomkom objavljenim 2005., površina mu je jako oštećena te je pri čitanju važno 3D modeliranje koje omogućuje da se pročita i ono što se ne vidi golim okom', rekla je.

'Opće je poznato da se na početku teksta zaziva sreća, da se dokument datira po hijeromnamonu, a nakon prve lakune se spominju Isejci, no na novom ulomku se čita riječ arhegeti, osnivači', ustvrdila je Marohnić.

Novost je i da prvi naseljenici nisu dobili samo po tri pletra poljoprivrednog zemljišta kako se mislilo ranije, nego po pletar i tri susjedna, a otkrilo se i da se spominje nacrt u koji se upisuje gdje je svaki naseljenik dobio zemlju.

Simbol koji danas spaja Grčku i Hrvatsku

'Lumbarajska psefizma nije samo izniman arheološki spomenik, nego i pravni, s obzirom da je to dekret narodne skupštine o utemeljenju nove kolonije i podjeli zemlje, ali to je ujedno i simbol koji danas spaja Grčku i Hrvatskoj', rekao je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu u prigodi svečane primopredaje psefizme.

Najavio je da će se tijekom iduće godine u tom muzeju održati najmanje desetak predavanja i događanja znanstveno-popularnog programa posvećenog Lumbarajskoj psefizmi, a ona će biti i jedna od tema na Međunarodnoj konferenciji o arheološkom turizmu u svibnju 2019. u Zagrebu.

Izaslanik ministrice kulture Republike Hrvatske Zoran Wiewegh podsjetio je na dobru kulturnu suradnju s Grčkom proteklih godina, a očekuje da će broj programa u skorije vrijeme biti još veći.

Već u prvoj polovici 2020. organizirat će se razmjene arheoloških izložbi dviju država, a nositelji programa su nacionalni arheološki muzeji u Ateni i u Zagrebu. Prva izložba održat će se u Hrvatskoj.

'S obzirom da je cilj prikazati arheološku baštinu i bogatstvo grčke civilizacije u zapadnom svijetu u tom svjetlu je i nalaz Lumbarajske psefizme od iznimnog značaja', naglasio je, obećavši tim arheološkim istraživanjima daljnju potporu Ministarstva kulture.

Stavros Tsiepas, grčki veleposlanik u Hrvatskoj, pohvalio je dobru kulturnu suradnju dviju zemalja, izrazivši nadu da će ona još jačati.

'Napravili smo prve kontakte, a ovisi o birokraciji kako će se nastaviti i proširiti suradnja koja će biti jedinstvena s obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europskoj unije gdje nalazišta grčke baštine nisu pokradena', rekao je.

'Impresionirala me i jako visoka kvaliteta arheologa i sveučilišnih profesora u Hrvatskoj koji se bave rimskom i grčkom arheologijom, što je temelj za realizaciju dobrih programa', ustvrdio je.

Prvi ulomak mještanin pronašao 1877.

Općina Lumbarda zainteresirana je za zaštitu i prezentaciju tog lokaliteta, potencijalne kulturno-turističke atrakcije. 'Lumbarda je krajem 19. stoljeća, kada je otkriven segment psefizme, na velika vrata ušla u svijet arheologije, a u 141 godini otkad je naš mještanin Božo Kršinić otkrio prve komade psefizme nikad kao u zadnjih deset godina nije bilo tako ozbiljnog istraživanja', ocijenio je Igor Kršinić, načelnik Općine Lumbarda.

Kršinić je zadovoljan suradnjom lokalne samouprave s timom arheologa te je obećao daljnju potporu, pozvavši Ministarstvo kulture i druge institucije da izdvoje što više sredstava za istraživanja u budućem razdoblju.

Prvi ulomci Lumbarajske psefizme pronađeni su 1877. na brežuljku Koludrtu u ruševinama srednjovjekovne crkve. Spomenik se sastoji od dva dijela - zaključka kojim je narodna skupština utemeljila koloniju i podijelila zemlju doseljenicima te popisa oko dvije stotine kolonista koji su razvrstanih u trima dorskim plemenima Dimanima, Hilima i Pamfilima.