Nakon što ih potvrdi Vlada paket četiriju zakona bit će upućen u Sabor na drugo čitanje. Riječ je o zakonima koje je ministrica Obuljen Koržinek najavljivala od preuzimanja Ministarstva kulture te ih navodila kao ključne dijelove svog rada. Predstavljajući prijedloge zakona uoči sjednice Vlade ovog četvrtka, ministrica je naglasila da se dva 'baštinska' zakona, onaj o muzejima te drugi o arhivu i arhivskoj građi, donose u kontekstu revizije kompletnog sustava.

Naime, pred završetkom su pripreme projekta digitalizacije kulturne baštine koji starta u kolovozu, a za što je predviđeno 80 milijuna kuna te je i prema tome prilagođen novi zakon.

Digitalizacija arhiva

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima prošle jeseni prošao je prvo čitanje u Saboru, a prošli tjedan u saborskoj je proceduri bio izvještaj o stanju u arhivima, gdje se kao problem ističu prostorni kapaciteti. 'Cjeloviti zakon temelj je organiziranom pristupu arhivima, a za razliku od aktualnog zakona koji je iz 1997., ovo je temelj za djelovanje arhiva u digitalnom obliku, što je praksa u većini država Europe', naglasila je Obuljen Koržinek, ponovivši da je glavni iskorak novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivu vezan uz često otvaranu temu dostupnosti građe.

'Želimo da javno arhivsko gradivo bude dostupno i ukida se rok od 30 godina nedostupnosti te javno gradivo postaje dostupnim odmah od trenutka stvaranja', rekla je ministrica, dodajući da arhiva nastala prije devedesete, a koja se odnosi na pripadnike represivnih službi, ostaje dostupna zaključno s 30. svibnja 1990.

>>>Oporba HDZ-u: Štitite Šeksa pod kodnim imenom 'kolega', u arhivima ste ostavili samo 'kokošare i pijandure'

Istaknula je i kako neki arhivi desetljećima ne prikupljaju građu, što je jedan od problema koji se kani riješiti novim zakonom.

Porast broja novih muzeja, podižu se kriteriji

S obzirom na nove trendove u muzejskom svijetu, posebice sve veći broj novootvorenih privatnih muzeja, Zakon o muzejima, koji je u cijelosti nov, postavlja kriterije za liberalizaciju mogućnosti osnivanja i djelovanja tih muzeja, a kako je navela Obuljen Koržinek, novonastali poslovni subjekti neće biti opterećeni administrativnim zahtjevima, no postrožuje se razina stručnosti potrebna za tu djelatnost.

'Drugo važno je ojačati nacionalni sustav muzeja i matičnost, kao što je to u slučaju sustava knjižnica i što dobro funkcionira', naglasila je ministrica, najavivši jačanje uloge Muzejskog dokumentacijskog centra kao krovne organizacije te podizanje profesionalnih standarda, što podrazumijeva da će do 2020. svi muzeji trebati dati jasan plan i dovršiti inventarizaciju te kroz digitalizaciju građu učiniti dostupnijom.

Što se pak sustava upravljanja tiče, Obuljen Koržinek najavila je da novi zakoni podižu kriterije.

'Nije dobra praksa, posebno na lokalnim razinama, da se na ta mjesta stavljaju imena koja nemaju vezu s tim sustavom', izjavila je ministrica te dodala da je pitanje opće društvene klime i političke kulture da se u skladu s novim zakonskim odredbama imenuju ljudi na čelne pozicije institucija.

Potencijalni sukob interesa rješavat će zamjenici

Zakon o audiovizualnim djelatnostima donosi proširenje kojim se uključuje područje videoigara, a čime se otvara mogućnost razvijanja sustavne potpore toj industriji.

'Uveli smo institut samoregulacije i koregulacije, što puno bolje može odgovoriti na fina definiranja. Precizno smo definirali tijela HAVC-a i podigli smo kriterije za odabir onih koji mogu sudjelovati u tijelima centra te smo došli do rješenja problema sukoba interesa', izjavila je ministrica, pojasnivši kako je u kulturi u kojoj cirkulira nevelik broj ljudi jako teško naći one koji nikad s nekim nisu bili u nekom poslovnom odnosu. Državni tajnik zadužen za audiovizualne djelatnosti Krešimir Partl dodatno je pojasnio kako se konkretno radi o uvođenju instituta zamjenika članova Audiovizualnog vijeća, što znači da će se potencijalni sukob interesa rješavati od roka do roka (na kojem se odlučuje o kandidatima za sufinanciranje).

Novost u Zakonu o audiovizualnim djelatnostima je jačanje potpora stranim koprodukcijama, što je i ranije prepoznato kao dobar poslovni model, potom veći postotak sufinanciranja onih projekata koji će biti realizirani na manje razvijenim područjima Hrvatske te je povećan postotak koji kinoprikazivači moraju izdvajati od svoje zarade na 0,5 posto.

'Strane produkcije su iznimno osjetljive na te poticaje i povrat i potaknut ćemo ih da dio sredstava potroše u manje razvijenim krajevima', izjavila je Nina Obuljen Koržinek, dometnuvši na kraju svog predstavljanja kako na trudu zahvaljuje prethodnom ravnatelju HAVC-a Hrvoju Hribaru i Martini Petrović, voditeljici Ureda MEDIA Hrvatske, koji su kroz različite europske forume zastupali interese i potrebe država manjih produkcijskih kapaciteta, kakva je i Hrvatska, zalažući se za to da se koprodukcije definiraju i s manjim udjelima.