Istraživači u svojem radu evaluiraju učinke snimanja serijala 'Igra prijestolja' na turističke rezultate u Dubrovačko – neretvanskoj županiji provedene metodom procjene efekta tretmana. Zaključili su kako je samo zbog snimanja 'Igre prijestolja' Dubrovačko-neretvansku županiju u razdoblju od 2012. do 2015. godine posjetilo u prosjeku svake godine 60.000 turista više.

Kumulativno gledano, ističe se, tijekom cijelog analiziranog razdoblja Dubrovačko-neretvansku županiju je zbog snimanja 'Igre prijestolja' u Dubrovniku posjetilo 244.415 turista više koji su ostvarili milijun i pol više noćenja, odnosno preciznije 1,441.395 noćenja više. Gosti su ukupno potrošili 126 milijuna eura.

Znanstvenici su detektirali i kako je snimanje ovog popularnog serijala dovelo i do pozitivnih turističkih rezultata u drugim županijama, ali im taj učinak 'prelijevanja' na druge županije ovoga puta nije bio u fokusu istraživanja.

Snimanje serijala počelo je u drugoj sezoni, 2011. godine, a Dubrovnik je 'glumio' izmišljeni glavni grad sedam kraljevstva King's Landing. Kulturna i arhitektonska baština sjajno se, opisuju se, uklopila u srednjovjekovni kontekst serije zbog čega se dubrovačke gradske zidine, Lovrijenac i Lokrum često pojavljuju na malim ekranima. Snimke su ostavile snažana utisak na gledatelje podižući pri tome globalnu razinu prepoznatljivosti Dubrovnika te potičući potražnju za turističkom  posjetom ovom gradu.

Ovakva evaluacija ima veliku društvenu i ekonomsku važnost

U priopćenju Ekonomskog instituta napominje se kako evaluacija ovog tipa ima veliku društvenu i ekonomsku važnost jer omogućuje nositeljima javnih politika da ocijene isplativost eventualnih ulaganja javnih sredstava u privlačenje produkcijskih kuća koje bi u budućnosti snimale nove filmove i serijale u Hrvatskoj. Dodaje se kako bi se one trebale raditi i za sve druge oblike trošenja javnih sredstava i subvencija jer bi porezni obveznici kao i nositelji javnih politika bili sigurni da je ulaganje javnog novca kroz određene javne politike i ekonomski i društveno opravdano.

'Nažalost, u Hrvatskoj su takve evaluacije jako rijetke pa se i odluke o trošenju javnih sredstava obično donose bez ikakve prethodne evaluacije, dok se naknadne evaluacije učinkovitosti trošenja tih sredstava ili ne rade ili se provode na vrlo površnoj i nedovoljno stručnoj razini', zaključuje se u priopćenju Ekonomskog instituta.