Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) kao sljedeću premijeru najavljuje, 1. veljače, predstavu "Halo, halo, ovdje Radio Zagreb" redateljice Pavlice Bajsić Brazzoduro, projekt kojim ZeKaeM otvara vrata radiofonskom teatru spajajući dvije prakse, kazališnu i radijsku.

Kako se ističe u najavi, projekt je nastavak istraživanja radiofonskog teatra autorice, dramaturginje i redateljice Pavlice Bajsić Brazzoduro započetog predstavama "Hoerspiel: mala igra za slušanje i gledanje" u Zagrebu i "Eter nad Berlinom" u Berlinu. Svoje radiofonijske projekte Bajsić Brazzoduro posvećuje pionirima radija. U projektu "Halo, Halo ovdje radio Zagreb" to je Božena Begović, prva spikerica Radio Zagreba.

"Halo, halo, ovdje Radio Zagreb" najpoznatije su riječi u radijskom eteru na hrvatskom jeziku. Svakog 15. svibnja uredno se ponavljaju, jer se obilježava dan kada je 1926. s radom počeo Radio Zagreb.

Božena Begović bila je jedna od najsvestranijih i najslobodnijih stvarateljica s početka 20. stoljeća

"Rijetko tko će znati da snimka nije autentična, da je prve riječi izgovorio muškarac, direktor radija, a Božena Begović je nekoliko desetljeća poslije samo po sjećanju snimila njegove riječi te je posrijedi lažni dokument. A još manje će itko znati tko je zapravo bila Božena Begović, jedna od najsvestranijih i najslobodnijih stvarateljica s početka 20. stoljeća", stoji u najavi.

Božena Begović, kći književnika Milana Begovića i dubrovačke pijanistice Paule Goršetić, djetinjstvo je provela u Splitu i Hamburgu, gimnaziju i Glumačku akademiju završila u Beču te uskoro na austrijskim pozornicama počela glumiti na njemačkom jeziku. Prvo u Dubrovnik, pa onda u Zagreb vraća se 1923. godine, gdje nastupa kao glumica, potom kao spikerica tek pokrenuta radija.

Jedina je spikerica, vodi i najavljuje čitav program: čita vijesti, reklame, tekstove u svim emisijama, glumi u dramskim igrama, tumači i Dezdemonu u Shakespeareovu Othellu, usto stavlja gramofonske ploče i najavljuje ih navijajući ručice gramofona, a kad zatreba proizvodi i zvučne efekte, piše najave i brojne uvode u emisije te djeluje kao prevoditeljica. Prva je prevela Krležu na njemački, dramatičarka je, pjesnikinja i gorljiva antifašistkinja.

Nakon Drugog svjetskog rata postaje ravnateljicom Drame HNK-a, a poslije ravnateljicom Pionirskog kazališta koje je djelovalo na mjestu današnjeg ZKM-a. Suočena cijelog života s teškim materijalnim problemima i bijedom, mizoginijom u kazališnim krugovima, potplaćivanjem i podcjenjivanjem svojeg autorskog i upravljačkog rada, te veoma vjerojatno i s odbacivanjem društva - s obzirom na to da je dugo živjela sa ženom – Božena Begović ispisala je jedne od najvažnijih i najtužnijih stranica povijesti emancipacije na ovim prostorima.

"Proučavajući biografski materijal o Boženi Begović, kako onaj osobni tako i arhivsku građu, vrlo brzo smo došli do zaključka da na samom kraju istraživanja o samoj Boženi kao osobi, ženi, umjetnici, dramskom liku, znamo samo onoliko koliko nam je u svojoj skromnosti sama odlučila ispripovijedati", kazao je dramaturg Tomislav Zajec. "Nadamo se, na kraju ovog procesa, da je to što smo pritom saznali ipak dovoljno da posluži makar kao poticaj za daljnja istraživanja o životu i djelu ove začudne žene i njezine podjednako zanimljive sudbine", poručio je.

U predstavi glume Sreten Mokrović, Barbara Prpić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Toma Medvešek, koji na sceni sviraju i pjevaju s glazbenikom i dizajnerom zvuka Dinom Brazzodurom.

Scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Marta Žegura, a autori glazbe Kralj Čačka i Marko Marić. Oblikovatelj svjetla je Aleksandar Čavlek, zvuka Miroslav Piškulić, dok scenski pokret oblikuje Srđan Sorić.