Projekt koji spaja književnost i turizam, a nastoji i revitalizirati danas već pomalo zaboravljene hrvatske klasike, pokrenuo je Andrija Pećarić, koji ima dugogodišnje iskustvo u izdavaštvu.

"Knjige zasigurno nisu prve na popisu suvenira koje turisti kupuju, no izazov mi je to promijeniti i napraviti nešto novo, rekao je Pećarić u razgovoru za Hinu.

Osim među turistima, potencijalne kupce izdanja "The Goldsmith's Treasure", koje je preveo Neven Divjakinja, a uredila Tanja Konforta, Pećarić očekuje u novom naraštaju hrvatskih iseljenika, ali i svima koji svojim poslovnim suradnicima ili prijateljima u inozemstvu žele darovati nešto autentično iz Hrvatske.

Za objavljivanje "Zlatarevog zlata" na engleskom motiviralo ga je i što, unatoč svom značaju, ono nikada nije bilo prevedeno na engleski, premda je između 1874. i 1962. objavljeno na njemačkom, češkom, francuskom, slovenskom, poljskom, slovačkom, ruskom, pa čak i na esperantu.

Pećarić smatra i da je to izdanje različito od danas sveprisutnih knjiga 'za jednokratno čitanje' koje se brzo pročitaju i proslijede dalje. Kaže da je želio napraviti nešto što će ljudi htjeti sačuvati, spremiti na svojoj polici, kao uspomenu na grad, zemlju koju su posjetili i kojoj će se kroz priču uvijek iznova moći vratiti.

Dora i Pavle kao zagrebački Romeo i Julija

Radnja romana, vječno intrigantna tema o ljubavi kojoj nije bilo suđeno, univerzalna je, pa Pećarić vjeruje da će biti privlačna i strancima koji ne poznaju Šenoin opus, osobito zato što se taj njegov prvi roman i prvi hrvatski povijesni roman, uz romantičnu priču, temelji na povijesnim činjenicama.

"Dora i Pavle nisu ništa drugo nego zagrebački Romeo i Julija, a turistima bi moglo biti zanimljivo i što će, uz pomoć dodatnih napomena, moći prepoznati lokacije na kojima se odvija radnja romana i koje su obišli", rekao je.

Zadovoljan je prvim reakcijama s dvadesetak mjesta diljem Hrvatske na kojima se knjiga zasad prodaje, ali i time što sudjeluje u revitalizaciji autora i romana putem kojega je i sam zavolio Zagreb, još kao srednjoškolac na rodnom Visu kada ga je pročitao kao lektirno štivo.

"Šenoa zaslužuje puno bolji tretman nego što ga ima danas kada je smješten na stražnje police knjižara ili ga se čita samo kao obveznu lektiru, a ovo je tek prvi korak ka tome da ga približimo suvremenom čitatelju i mlađoj generaciji", istaknuo je.

U takvim nastojanjima nije jedini, ubrzo nakon što je roman objavljen na engleskom javila mu se Šenoina praunuka Jasmina Reis, koja ga je obavijestila o svom radu na revitalizaciji kuće Šenoa, a moguća je i njihova buduća suradnja na zajedničkim projektima.

Tradicionalno-suvremeni dizajn i hrvatski font

Grafičko oblikovanje knjige napravio je Hamper studio, nagrađivani dizajneri Ivana Vučić i Tomislav Jurici Kaćunić, koji su vizualni koncept knjige zamislili u spoju renesansne radnje romana, romantičnog spisateljskog stila i suvremene interpretacije čitatelja digitalnog doba.

Po njihovim riječima, spajanjem tradicionalnog i suvremenog, dekorativnog i minimalističkog te rustikalnog i elegantnog u dizajnu, postiže se sinergija suprotnosti različitih povijesnih razdoblja koja na svoj način obilježavaju roman.

Zlatno ukoričena knjiga podsjeća na zlatnu polugu na koju je uklesan naslov, a dizajneri su se poigrali i simbolom skrivenim u početnim slovima imena (Au)gusta Šenoe.

Kako izdavač želi proizvesti autentični hrvatski proizvod utemeljen na baštini, za prijelom je korišten hrvatski font Amalia dizajnera i tipografa Nikole Đureka, nadahnut autorovom bakom koja je bila vješta u iscrtavanju slova za stolnjake i zidnjake.