Kako ističe FDA (Američka agencija za hranu i lijekove), 'svaka tvar koja se namjerno dodaje hrani' smatra se aditivom u hrani. Dodavanje aditiva u hranu strogo se regulira, te postoji niz prehrambenih aditiva koji su zabranjeni jer se smatraju ilegalnim tvarima.

I dok je znatiželja o tome što su aditivi u hrani i kako potencijalno mogu utjecati na naše tijelo potpuno prirodna i razumljiva, nije nužno strogo cjepidlačiti, piše Eat This. Ako želite učiniti uslugu svom zdravlju, važnije je staviti veći naglasak na hranu bogatu hranjivim tvarima dok pažljivo regulirate količinu ultraprerađene hrane koju jedete.

'Trend 'čiste prehrane' potaknuo je strah oko riječi 'aditiv', ističe dr. Shyamala Vishnumohan, Ph.D., APD, prehrambena znanstvenica i dijetetičarka, za Eat This, Not That! 'Važno je pomaknuti fokus na ograničavanje konzumacije ultraprerađene hrane koja je siromašna hranjivim tvarima i nije energetski bogata, umjesto da se bojimo hrane jer se 'aditiv' doživljava kao opasna riječ.'

Činjenica je da postoje aditivi u hrani koje je poželjni izbjegavati, a s druge strane tu su i oni koje, posve suprotnom uvriježenom mišljenju, ne predstavljaju opasnost za zdravlje. Dakle, najvažnije od svega je prvo se dobro informirati.

Prehrambeni aditivi koje treba izbjegavati

Crvena boja 40

Neka istraživanja priznaju kako bi mogla postojati veza između crvene boje i hiperaktivnosti i agresije kod djece. Međutim, potrebno je više dokaza koji bi poduprli konačni zaključak ovih pretpostavki. 'Iako su u ovom trenutku potrebna dodatna istraživanja, možda bi ipak bilo dobro pokušati izbjeći crvenu boju 40 . sintetičku boju za hranu napravljenu od nafte - kod djece s ADHD-om', kaže Megan Warnke, registrirana dijatetičarka i edukatorica. Dok su zdravstvene organizacije zaključile da crvena boja 40 predstavlja mali zdravstveni rizik, neke su studije otkrile da njezina konzumacija može dovesti do blagih alergijskih reakcija na koži, ali i pogoršati simptome ponašanja kod djece s ADHD-om.

Nitrati i nitriti

Iako mnogi nitrati koje konzumiramo potječu iz biljaka, sve je više dokaza da su nitrati i nitriti dodani prerađenom mesu povezani s određenim vrstama raka, osobito onima koji mogu utjecati na želudac i debelo crijevo. ‘Preporučam izbjegavanje nitrata i nitrita koji se nalaze u pakiranom mesu poput slanine i mesa', savjetuje KeyVion Miller, dijetetičar i kulinarski nutricionist. 'Dokazano je da ovi aditivi mogu pridonijeti povećanom riziku od raka debelog crijeva.'

Maltodekstrin

Iako su potrebna daljnja istraživanja prije li se mogu dati konačne tvrdnje o potencijalnim opasnostima i zdravstvenim rizicima povezanim s ovim prehrambenim aditivom, činjenica je da postoji sumnja da maltodekstrin može poremetiti zdravlje crijeva.

'Maltodekstrin se dodaje hrani kako bi poboljšao teksturu, okus i rok trajanja', kaže Kim Kulp, registrirani dijetetičar u Gut Health Connection. 'Iako se općenito smatra sigurnim, jedna studija iz 2018. godine provedena na miševima pokazuje da može povećati broj štetnih mikroba u crijevima i oštetiti sluznicu crijeva. Te promjene mogu dovesti do povećanog rizika od upalne bolesti crijeva.'

Aditivi koji djeluju opasno, ali su zapravo sigurni

Guar guma

Iako dodavanje gume u hranu može zvučati zabrinjavajuće, guar guma je aditiv kojeg se ne morate bojati. Zapravo, guar guma je vrsta vlakana koja ima funkcionalnu svrhu u našoj opskrbi hranom, kao i neke potencijalne zdravstvene dobrobiti.

'Guar guma je dugolančani ugljikohidrat koji se koristi u prehrambenoj industriji za zgušnjavanje i vezanje hrane kao što su sladoled, juhe i umaci", objašnjava dr. Vishnumohan. 'Guar guma sigurna je u umjerenim količinama za većinu ljudi, a potječe iz mahunarki koje se zovu guar grah. Bogata je vlaknima i povezuje se s boljim probavnim zdravljem, kao i s povećanim osjećajem sitosti.'

Celuloza

Celuloza se često nalazi na popisu sastojaka hrane poput nasjeckanog sira, mješavine za pečenje, nekih žitarica i granole. Prema Andrewu Akhaphongu, registriranom dijetetičaru za Mackenthun's Fine Foods, postoje mnoge zablude o celulozi i njezinom podrijetlu, koje vjerojatno proizlaze iz njezine kemijske strukture. ‘Celuloza se koristi kao sredstvo protiv zgrudnjavanja kako bi se spriječilo lijepljenje sastojaka', kaže on. 'Neki savjetuju izbjegavanje proizvoda s celulozom, budući da su 'od' drveća ili 'napravljeni' od drvene pulpe. Iako drveće sadrži celulozu, celuloza koju jedemodolazi iz svih biljnih namirnica, uključujući celer, špinat, grah, kao i neke orašaste plodove i sjemenke. Celuloza je kemijski iste struktura - bez obzira s kojeg drveta ili biljke dolazi', objašnjava Akhaphong.

Uz to, Akhaphong tvrdi da je celuloza ne samo sigurna za konzumaciju, već također može priskrbiti niz zdravstvenih dobrobiti. ‘Celuloza je potpuno bezopasna', kaže. 'Zapravo, kao netopivo vlakno, celuloza smanjuje zatvor i rizik od raka debelog crijeva, poboljšava osjećaj sitosti i podržava rad crijeva.'

Askorbinska kiselina

Askorbinska kiselina izvrstan je primjer aditiva koji može ostaviti uznemirujući dojam i djelovati strašnije nego što uistinu jest. U stvari, askorbinska kiselina zapravo je samo znanstveno ime za vitamin C. Prema Shannon Western, osnivačici i glavnoj savjetnici za prehranu u Ease Nutrition Therapy, razlog zašto se često dodaje hrani je taj što pomaže u očuvanju namirnica i produljuje njihov vijek trajanja.

'Postoji trend da se ne jede hrana koja sadrži nepoznate sastojke. Jedan sastojak koji zvuči nepoznato je askorbinska kiselina', kaže Shannon Western. 'Ovo je jednostavno vitamin C, napisano u njegovom kemijskom nazivu. Askorbinska kiselina se koristi kao aditiv za produljenje vijeka, što znači da hrana može trajati dulje, a da ne užegne. To je zato što je vitamin C antioksidans.'