Znamo da vam je izolacija pokvarila mnoge planove. Neki su planirali otputovati u inozemstvo, drugi svakog vikenda idu na planinarenje ili voze bicikl, a neki su vjerojatno željeli organizirati veliko druženje s prijateljima, no sada sve to pada u vodu, a vi se vjerojatno dosađujete na kauču u svoja četiri zida. No, vjerovali ili ne, dosađivanje ima i svoju pozitivnu stranu.

Prije nego što karantenu proglasite najgorom stvari koja vam se dogodila u životu imamo odlične vijesti - dosađivanje je odlično za vaš mozak!

Što to zapravo znači? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan. Naš mozak jedva čeka da se dosađujemo. Je li vam se ikad dogodilo da vam na pamet padnu najbolje ideje baš kada vam je dosadno? Jeste li se kad osjećali kreativno kad ne radite ništa? To je zato što dopuštamo našem mozgu da djeluje samostalno, bez pomoći i, što je vrlo važno, na njega ne utječu nikakvi vanjski čimbenici.

Za to postoji znanstveno dokazano neurološko objašnjenje. Neuroznanstvenica, dr. Caroline Leaf tvrdi da dosada aktivira središnju mrežu u našem mozgu.

'Riječ je o mreži zadanog načina rada (DMN) - složenoj dinamičnoj mreži koja je kritična za razumijevanje kognitivne funkcije. Drugim riječima, ta je mreža od vitalne važnosti za mozak. Kada ste sami sa svojim mislima - ponovno pokrećete mozak, ponovno aktivirate tu mrežu i time poboljšavate zdravlje mozga. Ova se mreža nikad ne isključuje, ali zahtijeva da određeno vrijeme u danu provedete podalje od tehnologije da biste mogli uistinu koristiti mozak, odnosno dobro razmislili, kako bi on mogao napredovati', objasnila je dr. Leaf.

Imate li priliku vidjeti magnetnu rezonancu mozga osobe iz 1970-ih i svježe napravljenu snimku mozga, primijetit ćete da današnji mozak čovjeka izgleda puno zapetljanije nego prije pedeset godina.

'Glavni razlog toga je taj što smo tada još uvijek puno vremena provodili sami sa svojim mislima, vježbajući mozak. Više smo čitali, rješavali križaljke, više smo obraćali pažnju na zvukove, nismo koristili tehnologiju u toliko mjeri, nije bilo mobitela i računala. Čovjek tada nije surfao na mobitelu iz dosade, već bi jednostavno sjedio i ništa ne bi radio. Pojavom društvenih mreža ove su navike iščeznule', rekla je dr. Leaf.

Engleska neuroznanstvenica, dr. Susan Greenfield smatra kako nas suvremeni način života oštećuje i više nego što mislimo.

'Prekomjerna upotreba društvenih mreža ima dubok psihološki učinak', objašnjava ona. 'Kao djeca igrali smo se služeći se svojom maštom - od kutija bismo napravili utvrdu - i to je bilo važno za naš kognitivni razvoj jer smo mi bili ti koji smo oblikovali priču i imali kontrolu nad našim mislima. Ali danas ekrani kojima se služimo kao vanjska stimulacija utječu na način na koji funkcionira naš mozak, umjesto da o tome odlučujemo mi sami', objašnjava dr. Greenfield.

'Vjerujemo kako bi nam nedostatak interneta svima bio veliki izazov. Na mobitelima doslovno visimo iz dana u dan, iz minute u minutu. Internet i televizija okupiraju naše misli veći dio dana, pa nemamo kada uključiti svoj mozak i jednostavno samo razmišljati. Ova suvremena ovisnost djeluje kao otrov na naš mozak. Mi smo ti koji trebamo vratiti kontrolu nad našim mozgom, a samoizolacija nam pruža savršenu priliku da poradimo na svom mentalnom zdravlju', tvrdi dr. Greenfield.

Kathrin Karsay sa Sveučilišta KU Leuven u Belgiji otkrila je da su osobe koje su sudjelovale u jednoj od njenih studija koristile društvene mreže svaku slobodnu sekundu. 'Usporedite to sa svojim navikama i shvatit ćete da je to istina. Na društvene mreže idemo dok čekamo lift na poslu ili dok čekamo da se hrana skuha, a većina nas mobitel nosi sa sobom čak i u WC. Telefonima se služimo svaki put kad osjetimo da nam je dosadno, ali to je navika koje se pod hitno trebamo riješiti', poručila je Karsay.

Odvojite malo vremena za sebe i svoje misli, uživajte u tišini i shvatite koliko to može biti dobro za vaše neurološko zdravlje. Gledajte na dosadu kao na nagradu za vaš mozak.

Ako vas još uvijek nismo uvjerili u to da poradite na vježbanju mozga, razmislite o istraživanju koje je prošle godine provedeno na tri sveučilišta u Australiji i Singapuru, a koje je pokazalo da dosada potiče produktivnost i kreativnost. Ispitanici koji su trebali riješiti 'dosadan' zadatak (napuniti zdjelu obojenim perlama) kasnije su nadmašili one koji prvotno nisu odradili ovu kreativnu vježbu. Dosadan zadatak s perlama 'ojačao' je njihove mozgove.

Sandi Mann, autorica knjige 'The Upside of Downtime: Why Boredom is Good' (Negativna strana odmora: Zašto je dosada dobra), slaže se s ovim tvrdnjama. Njezina knjiga definira dosadu kao 'potragu za neurološkom stimulacijom koja nas ne zadovoljava'.

'Ako to ne možemo pronaći sami, naš um će je (neurološku stimulaciju) sam stvoriti', ističe. Knjiga objašnjava kako sanjarenje može biti korisno za naš mozak i koliko dosada to može biti za naše mentalno zdravlje, upozoravajući na držanje podalje od elektronike koja često može biti okidač za anksioznost.

Stoga nastojite provesti kvalitetno vrijeme sa svojim mislima, dopuštajući mozgu da 'stvara', mašta, sanjari i razmišlja o svemu čega se dosjeti. Sigurni smo da će vam ovo vrijeme izolacije donijeti puno toga dobroga. Neki od vas će više čitati, neki će možda uživati u klasičnoj glazbi ili započeti online tečaj stranog jezika, a neki će jednostavno češće ležati na krevetu i razmišljati o životu, dostignućima, novim poslovnim prilikama, potencijalnim ljubavnim vezama, organizaciji životnog prostora ili svakodnevnim obrocima koje će spremati za svoje ukućane.

'Ne morate trošiti sve vrijeme na to, ali tijekom dana morate izdvojiti vrijeme za aktivno korištenje mozga. Iskoristite ovo vrijeme izolacije u svoju korist i zapamtite - ako vam je dosadno, to samo znači da vaš mozak započinje vježbati', poručila je dr. Leaf.