Danski način života podrazumijeva potragu za udobnošću, a švedski je vođen idejom 'taman tol'ko kol'ko treba'. Finci, čija je zemlja nedavno od UN-a proglašena najsretnijom na svijetu, kroz život koračaju uz sisu. Opisuju je kao 'umjetnost hrabrosti' i najnoviji je hit među ljudima koji nastoje podići kvalitetu svoga života.

Zimsko kupanje u moru mnogim je ljudima jasan pokazatelj nečijeg ludila, no kad vidite Finca kako razbija led na površini vode u koju će potom uroniti svoje tijelo, on upravo prakticira sisu - postupak koji im pomaže nositi se s teškim trenutcima i život učiniti ljepšim.

Svoje iskustvo sa sisu britanskom Daily Mailu objasnila je 48-godišnja Katja Pantzar, novinarka čija bi knjiga 'Pronaći Sisu: Traženje hrabrosti, snage i sreće na finski način' uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

Katja je kao kćer finskih imigranata odrastala u kanadskom Vancouveru, a jedno je vrijeme živjela u Velikoj Britaniji. Prije 15 godina zbog čežnje za avanturom preselila se iz Londona u Helsinki i ubrzo primijetila razliku između nordijskog i britanskog načina života.

'Sisu je neki oblik svakodnevne hrabrosti koja ima pozitivne učinke na opće blagostanje, podiže imunitet i pomaže prevladavati teške trenutke, a jednostavne mjere za jačanje snage mogu biti dio svakodnevne rutine', objašnjava Katja finsku životnu filozofiju Daily Mailu i kaže kako je dovoljno umjesto traženja jednostavnijeg načina izabrati neku izazovnu aktivnost poput vožnje biciklom na posao bez obzira na vremenske uvjete ili plivanje u ledenoj vodi.

Knjiga koju će ovih dana objaviti rezultat je njezine osobne potrage i usvajanja pozitivnih stavova Finaca, koji su joj pomogli nositi se s depresijom i anksioznosti, smanjiti razinu stresa i povećati energiju.

'Osjetim li tjeskobu, stres ili umor, imam prvu pomoć - male stvari koje čine veliku razliku', kaže Katja kojoj nije dugo trebalo da shvati prednosti ovakvog načina života nad onim kakvog je živjela u Londonu.

'U Finskoj imamo pravu stanku za ručak kako bismo jeli zdravu, toplu hranu, a s poslom završavamo u 17 sati. Ljudi provode vrijeme u prirodi tijekom cijele godine, čak i kad su vremenske prilike vrlo izazovne', objašnjava Katja i kaže kako se promatrajući ljude oko sebe pitala zašto su tako često bili optimističniji i imali više energije.

Pokušala je shvatiti što može učiniti za sebe i otkrila da ima dosta toga za promijeniti. Za početak, sljedeći prijateljev primjer, na posao je počela dolaziti biciklom i prevaljivati više od 6 kilometara svakog dana.

'Osjećala sam se puno bolje zbog toga, počela sam spavati bolje i osjećala manje stresno', prisjeća se Katja.

Ljudi su joj kaže znali spominjati sisu, ali iako ju je interesiralo o čemu se radi, nikad tome nije pridavala veću pažnju. Nakon iskustva s bicikliranjem postala je zainteresiranija i u razgovoru s prijateljima, ali i istraživačima, pokušala otkriti je li u tome ključ sreće finskog naroda.

Katji je u srednjim dvadesetim, nakon kraha ljubavne veze i smrti obiteljskog prijatelja, dijagnosticirana depresija. Antidepresivna terapija i psihoterapija koje su joj bile propisane su joj pomogle, ali kaže kako je liječnik nikada nije pitao koliko vremena provodi na otvorenom, kao niti o tjelovježbi ili prehrani.

Nekoliko mjeseci nakon što se preselila u Finsku otišla je liječniku po recepte za antidepresive, a on joj je predložio da proba prirodne lijekove poput tjelovježbe. Poslušala ga je i raspoloženje joj se podiglo, a kao najmoćnija od svih vježbi pokazala se popularna finska zabava - zimsko kupanje.

U početku, jedino što je osjećala bila je bol i šok zbog hladnoće na njezinom tijelu, koje nakon 30 sekundi više nije mogla podnijeti pa je izašla.

'Tada sam se počela tresti i osjećati euforiju, a nakon toga sam se osjetila okrepljujuće i mirno. Te noći sam jako dobro spavala', kaže Katja.

Stručnjaci objašnjavaju kako tih pola minute uranjanja u hladnu vodu ima iste zdravstvene učinke kao hodanje gore-dolje po stepenicama 15 do 20 puta, jača imunološki sustav, poboljšava cirkulaciju i sagorijevanje kalorija. Osim toga, potiče lučenje hormona sreće poput endorfina, serotonina i dopamina te tako smanjuje stres.

Katja gotovo svakodnevno pliva u svojem lokalnom zimskom klubu i kaže kako joj je to postalo poput gumba za resetiranje.

'Ako me muči bol, umor ili brige, ostavim ih u moru', kaže Katja.

Temeljni dio sisu je vrijeme provedeno na otvorenom i to za lošijeg vremena, jer toleriranje hladnoće podiže snagu. Vježbe na otvorenom dva do tri puta tjedno, tijekom cijele godine, prakticira 96 posto Finaca.

Osim toga, Skandinavci umjesto dijetama radije pribjegavaju prehrani sa savršeno uravnoteženim omjerima povrća, proteina i ugljikohidrata, u kojoj prevladavaju bobičasti plodovi, povrće, riba bogata mastima i raženi kruh bogat vlaknima.

Rezultat toga je 20 posto pretilih Finkinja, u odnosu na 58 posto pretilih Britanki.

Nakon 15 godina u Helsinkiju, Katja kaže kako još uvijek stvari gleda iz perspektive autsajdera, što je tjera da ih cijeni još i više.

'Još uvijek borim s povremenom tjeskobom, ali zahvaljujući jednostavnim nordijskim metodama, znam kako se zadržati iznad toga', kaže Katja i zaključuje: 'Sisu je stav. Nema odustajanja i sebe neprestano tjerate na isprobavanje novih iskustava. Male promjene mogu dovesti do puno većih.'