Brojni stručnjaci iz svih područja medicine, poput kardiologije, šećernih bolesti (dijabetes), endokrinologije, gastroenterologije, psihijatrije, kineziologije i epidemiologije, raspravljali su o jednom od najvećih problema zdravstva 21. stoljeća, a glavna tema konferencije bila je 'Utječe li debljina na osobnost čovjeka?'.

'Debljina je jedan od najvažnijih zdravstvenih problema današnjice. U novijim istraživanjima navodi se da je debljina pretekla pušenje i po morbiditetu i po mortalitetu. Uglavnom se svi slažu da su uzroci debljine višestruki (biološki, psihološki i socijalni), a i terapija zahtijeva multidisciplinaran pristup. Postoji mnogo znanstvenih dokaza o povezanosti debljine s psihijatrijskim poremećajima, psihološkim procesima, psihodinamičkim procesima i sl.', izjavio je prof. dr. sc. Ante Bagarić.

Važno je znati da se odnos prema hrani uči već od malih nogu u krugu obitelji kada su roditelji važan faktor prepoznavanja uhranjenosti vlastite djece, o čemu je govorila izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja HZJZ-a. 'Roditelji mogu djelovati kao važni pokretači promjene i podrške za zdrav rast i razvoj u djetinjstvu. Istraživanja pokazuju da roditelji ne mogu uvijek točno percipirati status uhranjenosti svojeg djeteta. Svrha je našeg istraživanja prikazati roditeljsku percepciju statusa uhranjenosti njihova djeteta i identificirati prediktore potencijalno pogrešnih roditeljskih percepcija'.

O tome kako mozak djeluje na naš organizam u odnosu na hranu govorila je akademkinja Vida Demarin: 'Odnos između mozga i debljine kompleksan je i dvosmjeran. Središnji živčani sustav na više načina utječe na razvoj debljine, poremećajem ravnoteže neurotransmitora ili funkcije njihovih receptora. Vrsta hrane koja se unosi u organizam mijenja zastupljenost triptofana u plazmi, što povećava ili smanjuje razinu triptofana u mozgu, a tako i sintezu serotonina koji se iz njega stvara. Serotonin je neurotransmitor koji je, među ostalim funkcijama, odgovoran za osjećaj zadovoljstva. Njegova neravnoteža, preniska ili previsoka razina, uzrokuje poremećaje mentalnog stanja i cjelokupnog stanja organizma, a snižena razina serotonina povezana je s pojavom depresije.’

Pretile osobe često imaju različite zdravstvene poremećaje. Jedan je od njih i poremećaj funkcije i smanjen kapacitet pluća, a čak 40 – 90 % debelih osoba ima poremećaj disanja u snu – hrkanje i/ili apneju. Nadalje, pretile su osobe također izložene povećanom riziku od kronične opstruktivne bolesti pluća i astme. Debljina pridonosi razvoju brojnih bolesti probavnog trakta. Pojačano lučenje kolesterola i žuči u pretilih za posljedicu ima nastajanje žučnih kamenaca. Osobe koje boluju od debljine sklonije su refluksnoj bolesti jednjaka (žgaravici) te nealkoholnoj masnoj bolesti jetre koja može napredovati i do ciroze te karcinoma jetre. Prekomjerna tjelesna masa predstavlja teret za zglobove pa pretili češće imaju problema s koljenima, kukom i kralježnicom.

'Debljina je povezana s većinom rizika od nastanka zloćudnih bolesti; procjenjuje se da je odgovorna za oko četvrtinu zloćudnih tumora. Preuhranjenost i debljina povezuju se s povećanim rizikom za brojne zloćudne tumore. Poremećaji menstrualnog ciklusa češći su u debelih pa 30 – 50 % prekomjerno uhranjenih i pretilih žena nema redovitu menstruaciju, a česti su i poremećaji plodnosti. Neplodnost i erektilna disfunkcija također su češći u prekomjerno uhranjenih muškaraca. Debljina narušava i kognitivne sposobnosti pa se procjenjuje da prekomjerna uhranjenost u srednjoj dobi povećava rizik od demencije za 40 %. U pretilih osoba također su češće i psihičke tegobe, posebice depresija. Pretile osobe osjećaju veliko nezadovoljstvo zbog slike svojeg tijela, imaju smanjeno samopoštovanje, simptome depresije, narušenu socijalnu komponentu života te kvalitetu života. Čak 40 do 60 posto pretilih pokazuje simptome depresije ili kliničku depresivnost', naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, gastroenterolog, KBC Rijeka.

Ne smijemo zaboraviti i da debljina negativno može utjecati na zdravlje bubrega te hormonalni disbalans, o čemu je na konferenciji govorila Sanja Toljan. Također, debljina je i glavni rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti i dijabetes pa se često pitamo i što je bilo prije – debljina ili dijabetes.

'U konačnici, nije važno što je bilo prije – dijabetes ili debljina. I jedno i drugo potrebno je liječiti, a temeljni su principi liječenja zapravo isti – redukcija tjelesne mase, pravilna prehrana i redovita tjelovježba. Podizanje svijesti građana o važnosti navedenih principa, kao i prevenciji debljine, trebao bi biti prioritet zdravstvene i socijalne politike svake države. Pri tome treba naglasiti i ulogu medija, novina, televizije, radija, portala i društvenih mreža koji bi u značajnoj mjeri mogli pomoći u prevenciji debljine i dijabetesa. Poruke koje se čuju u medijima mogu pozitivno utjecati na stav građana o debljini i dijabetesu. A čim se promijeni stav, mijenja se puno toga', rekao je izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, FACE, FACN, FRCP Edin.

Glavni zaključak šeste konferencije Hrvatski dan debljine dala je predsjednica Udruge za prekomjernu težinu Sonja Njunjić: 'Prevencija i edukacija stanovništva najvažniji su alati u sprječavanju daljnjeg porasta pretilih i debelih u društvu, a multidisciplinarni pristup liječenju pretilih nužan je za poboljšanje njihova života te fizičkog i mentalnog zdravlja'.