Crkve su odavno prestale biti samo sveta mjesta, za putnike one su i mjesto na kojem se može učiti o kulturi i umjetnosti podneblja i vremena u kojem su nastale. Ili kao zadivljujući 'komadi' arhitekture, ili kao mjesta na kojem se mogu vidjeti umjetnička remek djela, crkve su veliki mamac za kolone turista. I svatko ima svoje omiljene.
Posebno je to slučaj u europskim gradovima oslonjenim snažno na kršćansku tradiciju i civilizaciju. Stoga je portal Euronews od tisuća 'kandidata' složio zanimljivi popis pet takvih vjerskih institucija u kojima se itekako može uživati u umjetnosti i kulturi, ali i kao povod za posjet sredinama u kojima su smještene.
vezane vijesti
Jasno, bilo bi i u Hrvatskoj primjera crkava koje se svojom arhitekturom, povijesnom vrijednošću i umjetničkom baštinom mogu mjeriti sa spomenutima na Euronewsu. Dovoljno je spomenuti šibenskog Svetog Jakova, Eufrazijevu baziliku u Poreču, crkve koje su samostalno uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine, pa dijelove gradskih jezgri s UNESCO-ove liste trogirskog Svetog Lovru s čarobnim Radovanovim portalom, splitsku katedralu smještenu u najstarijoj građevini koja još služi kao katedrala, baroknu katedralu i jezuitsku crkvu u Dubrovniku, potom zadarskog Svetog Donata, crkvu-tvrđavu u Vrboskoj na Hvaru, ninski Sveti Križ... Sve one vrijedne su posjeta, a onda se možete upustiti i u istraživanje ovih sa spomenute liste.
Bizantski mozaici u Ravenni
Ravenna je sve popularnije odredište za svjetske putnike, uključujući i one s cruisera koji nisu više tako dobrodošli u dva sata vožnje udaljenoj Veneciji. Taj je talijanski grad jedan od istinskih dragulja, sa svojom fascinantnom poviješću koja uključuje i razdoblje kad je bila prijestolnica Zapadnog rimskog carstva u petom stoljeću, ali i po zadivljujućim bizantskim mozaicima. Tamošnjih osam crkava zajednički su upisane u UNESCO-ovu listu svjetske baštine kao ranokršćanski spomenici, a svaka je ukrašena mozaicima.
U unutrašnjosti bazilike San Vitale posjetitelji se tako mogu diviti scenama iz Starog zavjeta i anđelima, dok mozaici u bazilici Sant' Apollinaire Nuovo prikazuju draguljima nakićene mudrace i raskošno odjevene dame.
Freske u crkvama Kapadokije
Mnogi ovu tursku pokrajinu poistovjećuju s letovima balonima, no ona je svojom poviješću i nasljeđem daleko, daleko više. Slavne su tamošnje pećinske nastambe, u nekima se i danas može odsjedati ako putujete u taj dio središnje Turske. Jedan od najvećih takvih podzemnih gradova Göreme danas je muzej na otvorenom, a vrhunac doživljaja pružaju crkve i samostani izbušeni u stijenama i oslikani žarkim bojama.
Tako Tokalı Kilise (Crkva okova) na svojim zidovima nudi freske iz 11. stoljeća s biblijskim scenama na sjajnoj pozadini plave lapis lazuli boje. Druga crkva zvana Karanlık Kilise (Tamna crkva) nudi, pak, neke od najbolje očuvanih slika iz bizantskog doba, spašenih od zuba vremena zahvaljujući manjku svjetla po čemu je ta crkva i dobila ime.
Povijesna katedrala u Durhamu
Krajolik grada Durhama u sjevernoj Engleskoj obilježen je velikim tornjevima tamošnje katedrale. Ta je crkva građena između 11. i 13. stoljeća, i jedan je od najboljih primjera romaničke arhitekture s najstarijim još postojećim primjerom rebrastog svoda nad glavnom crkvenom lađom.
U crkvi se čuvaju ostaci svetog Cuthberta, sveca zaštitnika Northumbrije, a kako je riječ o najljepšem primjerku normanske arhitekture, zajedno s dvorcem koji se naslanja na crkvu, ovaj je lokalitet uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Pozlaćeni mozaici katedrale u Cefalù
Gradić Cefalù na obali sjeverne Sicilije jedno je od najljepših mjesta u Italiji, a slavan je po normanskoj katedrali koja svojom masivnošću podsjeća na utvrdu. Ta je katedrala dio UNESCO-ovog popisa svjetske baštine kao dio arapsko-normanskog nasljeđa Sicilije zajedno s drugim građevinama u obližnjem Palermu. Građena je u 12. stoljeću i zaštitni znak su joj dva masivna zvonika, križni svodovi i mozaici kojima je ukrašena.
Crkva u staroj džamiji u Córdobi
Córdoba je u antici bila važno rimsko naselje, a potom u srednjem vijeku jedan od centara arapske, muslimanske Andaluzije. U tom drugom razdoblju izgrađena je i velika džamija slavna po zadivljujućem nizu dvostrukih crveno-bež lukova. Kad su kršćani zauzeli Córdobu u 13. stoljeću, po svom tadašnjem (a i kasnijem) običaju počeli su s pretvaranjem džamije u katedralu. U sljedeća četiri stoljeća građevina je doživjela značajne promjene i dodatke, od koji su najvažnija raskošna kraljevska kapela i bogato ukrašena gotička glavna lađa.
