Novi korona virus koji se počeo širiti Kinom, smatra znanstvenik Leo Poon, vjerojatno se sa životinje počeo širiti među ljudima.

'Ono što dosada znamo je da uzrokuje upalu pluća i da ne reagira na liječenje antibioticima, što ne iznenađuje', rekao je Poon, virolog sa sveučilišta u Hong Kongu, koji je prvi dešifrirao virus. Koliko će virus koji se počeo širiti iz grada Wuhan biti smrtonosan teško je prognozirati, ali Poon podsjeća na srodni virus SARS kod kojega je smrtnost oko 10 posto oboljelih.

Za sada je od nove vrste korona virusa umrlo devet ljudi, a osim u Kini slučajevi zaraze zabilježeni su u Japanu, Tajlandu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Filipinima, ali i SAD-u. Kineske vlasti su objavile da bi virus mogao mutirati i dalje se širiti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je svoje smjernice u vezi nove epidemije, a ovo je sedam stvari koje biste trebali znati o korona virusu.

Što je korona virus?

Korona virusi su velika skupina virusa uobičajena za životinje. Kako navodi Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u rijetkim slučajevima ti se virusi mogu prenijeti na ljude, a znanstvenici takve viruse nazivaju zoonoticima.

Koji su simptomi korona virusa?

Ovi virusi kod ljudi mogu izazvati blagu do umjerenu bolest gornjih dišnih puteva, slično uobičajenoj prehladi. U simptome korona virusa ubrajaju se curenje iz nosa, kašalj i grlobolja. Moguća je i glavobolja, a možda i temperatura. Ovo stanje može potrajati nekoliko dana.

Kod osoba slabijeg imunološkog sustava, starijih i najmlađih, postoji vjerojatnost da virus izazove znatno ozbiljnije bolesti donjeg respiratornog trakta poput upale pluća ili bronhitisa. Poznato je nekoliko korona virusa za koje se zna da su smrtonosni za ljude.

Respiratorni sindrom Bliskog Istoka (Middle East Respiratory Syndrome ili MERS) prvi put je detektiran na Bliskom Istoku 2012. godine. MERS virus također uzrokuje respiratorne probleme, ali ti su simptomi puno teži. Prema navodima CDC-a, smrtnost kod ljudi zaraženih MERS-om je od 30 do 40 posto.

Teški akutni respiratorni sindrom (Severe Acute Respiratory Syndrome ili SARS) drugi je poznati korona virus koji može izazvati teže simptome. Prema WHO-u, prvi put je identificiran u provinciji Guangdong na jugu Kine. Uzrokuje uglavnom respiratorne probleme, ali može prouzrokovati i proljev, umor, kratak dah, ozbiljnije respiratorne tegobe pa i zatajenje bubrega. Stopa smrtnosti kod SARS-a znatno ovisi o dobi pacijenta i kretala se u rasponu od 0 do 50 posto slučajeva, pri čemu su starije osobe bile najugroženije.

Kako se šire korona virusi?

Korona virusi se mogu prenijeti na ljude koji su u kontaktu sa životinjama. Kako navodi WHO, znanstvenici vjeruju kako se MERS počeo širit s deva. Za SARS znanstvenici sumnjaju da se počeo širiti s mačaka.

Što se tiče prenošenja virusa s čovjeka na čovjeka, najčešće je to u kontaktu s izlučevinama zaražene osobe.

Ovisno o tome koliko je virus zarazan, opasnost od zaraze može predstavljati kašalj, kihanje ili rukovanje sa zaraženom osobom. Isto tako, virus se može prenijeti ako dodirnete nešto što je dirala zaražena osoba pa potom dodirnete usta, nos ili oči. Prema navodima CDC, opasnost od zaraze prijeti i medicinskom osoblju ili njegovateljima koji se brinu o pacijentima, odnosno o pacijentovom izmetu.

Kako se liječi korona virus?

Specifičan tretman za liječenje korona virusa ne postoji i u većini slučajeva simptomi bolesti nestaju sami. Liječnik vam situaciju može olakšati ublažavanjem simptoma, poput prepisivanja lijekova protiv bolova ili za snižavanje tjelesne temperature. Prema preporukama CDC-a, kod upale grla ili kašlja mogu pomoći ovlaživač zraka ili tuširanje vrućom vodom. Važno je piti puno tekućine, mirovati i spavati što je više moguće. Osjetite li simptome koji su teži od uobičajene prehlade, obratite se svom liječniku.

Kako spriječiti zarazu?

Cjepiva koja bi vas mogla zaštititi od ove obitelji virusa još uvijek ne postoje, premda su u tijeku testiranja cjepiva za virus MERS-a.

Rizik od infekcije najviše će smanjiti izbjegavanje oboljelih ljudi, a trudite se što više izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta. Često perite ruke sapunom i vodom, najmanje 20 sekundi.

Ako ste bolesni, ostanite kod kuće, izbjegavajte gužve i kontakte s drugima. Kad kašljete ili kišete, pokrijte usta i nos, a predmete i površine koje dodirujete dezinficirajte.

Korona virusi i trudnoća

Za trudnice teži oblici korona virusa MERS-a i SARS-a mogu biti ozbiljni. Prema studiji iz 2014. godine zabilježeni su slučajevi trudnica zaraženih MERS-om koje su rodile mrtvorođenče.

U istraživanju iz 2004. godine bolesti vezane uz virusom SARS-a povezane su sa slučajevima spontanog pobačaja, kritične bolesti ili smrti majke.

Korona virusi i kućni ljubimci

Kućni ljubimci mogu pokupiti korona viruse i zaraza može postati ozbiljna, a ponekad virusi mogu uzrokovati i smrtonosne bolesti. Studija iz 2011. godine je pokazala da čovjek može uzrokovati mačji infektivni peritonitis (FIP) kod mačaka, dok takozvani pantropni pseći korona virus može zaraziti i pse i mačke.

Prema navodima jedne studije, mačke se mogu zaraziti SARS-om, ali nijedna od zaraženih mačaka nije razvila nikakve simptome bolesti.

Mačji korona virus obično je asimptomatski, ali može prouzrokovati blagi proljev.

FIP može kod mačke izazvati simptome nalik gripi, ali može biti i ozbiljniji te uzrokovati zatajenje organa. Međutim, FIP nije zarazan i ne širi se sa životinje na životinju ili s čovjeka na čovjeka.

Pantropni pseći korona virus, kojim se mogu zaraziti i psi i mačke, za pse može biti poguban.

Širenje tih virusi pasa i mačaka na ljude dosad nije potvrđeno.