Prošle godine u ovo vrijeme posjetili smo Dijetetičko savjetovalište KBC-a Zagreb u potrazi za odgovorima na pitanja jesu li vitamini i suplementi dostojni zaštitnici našeg organizma, jesu li uistinu korisni ili samo bacamo novac, može li se s njima pretjerati te je li ih bolje crpiti iz hrane ili uzimati u tabletama. Jesen je vrijeme u kojem se javljaju virusi gripe i mnogi drugi, a ove godine zahvaljujući pandemiji koronavirusa posebno treba biti na oprezu.

Osim što su mnogi građani pohrlili cijepiti se protiv gripe, ima i onih koji računaju na pomoć suplemenata koji slove kao zaštitnici organizma. Jedan od najpoznatijih suplemenata je beta glukan, a često ga nazivaju i čuvarom imuniteta. Upravo zato što je na cijeni kao vrlo kvalitetan imunomodulator, beta glukan je među najprodavanijim proizvodima u ljekarnama.

Osim za očuvanje imuniteta i kao prirodna pomoć pri različitim oboljenjima, beta glukan se najčešće preporučuje kod virusnih, bakterijskih (pogotovo onih koje su otporne na antibiotsku terapiju) i gljivičnih infekcija, alergija, bolesti krvi (anemija), dijabetesa i protiv visokog kolesterola.

Na tržištu se beta glukan može pronaći u obliku kapsula, tableta, šumećih tableta, prašaka, sirupa, tekućih dodataka prehrani kao samostalna komponenta ili kombinacija s biljnim ekstraktima, vitaminom C, cinkom, vitaminima i mineralima, ekstraktima gljiva, propolisom, medom i sve više probioticima.

Čitateljica tportala obratila nam se za pomoć s pitanjem - smije li piti beta glukan jer pripada rizičnoj skupini 60+, a odgovor na to pitanje odlučili smo odmah saznati.

Iz Dijetetičkog savjetovališta KBC-a Zagreb poručili su nam da je potpuno sigurno uzimati beta glukan, što je i znanstveno dokazano. Američka uprava za hranu (FDA) beta glukanima izoliranim iz gljiva i kvasca dodijelila je status GRAS, što znači da su oni sigurni za primjenu.

Beta glukani se smatraju jednim od najsigurnijih imunomodulatora, no ipak je potreban oprez u nekim stanjima. Moguće su neke neželjene interakcije s lijekovima, a ne preporučuje se osobama koje boluju od autoimunih bolesti (multipla skleroza, lupus, reumatoidni artritis) i kod primjene imunosupresiva. Također se ne preporučuje trudnicama i dojiljama te djeci mlađoj od jedne godine.

'U većini slučajeva sigurnije je češće konzumirati hranu koja je dobar izvor željene tvari', sugerira nutricionistica Zrinka Šmuljić iz Dijetetičkog savjetovališta u KBC-u Rebro.

Prirodni izvor beta glukana su namirnice poput zobi i ječma te određene vrste medicinskih gljiva. Beta-1,3 D glukan izoliran iz stanične stijenke pekarskog kvasca (Saccharomyces cerevisiae) smatra se najsnažnijim prirodnim aktivatorom koji može višestruko povećati djelotvornost imunološkog sustava. Izoliran je davne 1968. godine, a na našem se tržištu preparat nalazi desetak godina.

'Radi se o sastavnoj komponenti hrane koju svakodnevno možemo konzumirati. Naime radi se o topivim vlaknima koja su, između ostale hrane, prisutna u zobi i ječmu, a njihovu korist za organizam potvrđuju i zdravstvene tvrdnje koje je odobrila Europska agencija za sigurnost hrane', objašnjava Šmuljić i dodaje ono što mnoge zanima u ovo vrijeme pandemije: 'Od pojave pandemije koronavirusa brojnim je znanstvenim istraživanjima potvrđeno da je i uzimanje beta glukana jedan od načina zaštite organizma od zaraze, odnosno jačanja imunološkog sustava.'

Koristan učinak postiže se dnevnim unosom od tri grama beta glukana iz zobi, mekinja zobi, ječma, mekinja ječma ili iz mješavine ovih beta glukana. Udio beta glukana u navedenim izvorima je varijabilan, prosječno 4,5 posto, te ćemo, konzumirajući cjelovite žitarice kao izvore ugljikohidrata, zadovoljiti i preporuku za unos beta glukana te tako na vrlo jednostavan način pomagati radu imunološkog sustava.

'Važno je naglasiti, ukoliko se konzumiraju mekinje, da se konzumiraju one iz organskog uzgoja kako bi se na što je moguće nižu mjeru sveo unos pesticida kojima je zrno tretirano', upozorava nutricionistica Zrinka Šmuljić.