Ono što nas uvijek iznova zabrinjava u ljetnim mjesecima jest to hoće li se kakve štetne tvari otpustiti iz plastike u vodu pa smo upitali stručnjake u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koliko je PET ambalaža u Hrvatskoj sigurna i kakve se provjere obavljaju.

Temperatura utječe na promjene u ambalaži

'Na migraciju iz ambalaže u hranu svakako će utjecati temperatura. Općenito, kako bi se umanjila mogućnost migracije potrebno je dobro proučiti obavijest o proizvodu kako bi se dobila informacija o namjeni i uvjetima čuvanja upakirane ambalaže', objasnio je dr. sc. Nino Dimitrov, voditelj Odsjeka za predmete i materijale u neposrednom dodiru s hranom u HZJZ-u.

Ukratko, plastične boce u kojima je voda ne bi smjele biti na visokim temperaturama, a na samoj ambalaži ćete najčešće i vidjeti, doduše sitnim slovima, upozorenje da je treba čuvati na hladnom i suhom mjestu. Stoga se može zaključiti da kod boce s vodom koja je primjerice stajala neko vrijeme na suncu u automobilu ili na plaži ipak postoji manji zdravstveni rizik te ju je možda bolje izbjegavati.

Koliko je opasan metal antimon i Bisfenol A (BPA)

Vjerojatno ste već više puta čuli za ova dva spoja koji se nalaze u plastici, a o njihovoj štetnosti često postoje oprečna mišljenja, ali i mnogobrojna istraživanja.

Kako su nam poručili iz HZJZ-a, točno je da se antimon koristi u polimerizaciji plastičnih PET boca, najčešće kao katalizator. Naglašavaju da toksičnost antimona ovisi o njegovom kemijskom obliku i u plastičnoj boci može biti prisutan u nekoliko oblika.

Najčešći je oblik antimonov glikolat koji i migrira iz ambalaže, ali nema toksičnost kao što je ima toksičniji antimonov trioksid. Općenito, na migraciju pa tako i antimona iz PET ambalaže u hranu odnosno vodu za piće može utjecati čitav niz faktora kao što su sastav, količina i pokretljivost tvari u plastici, temperatura i vrijeme neposrednog dodira ambalaže sa sadržajem, dakle hranom ili pićem koji su u bocu ili kutiju pohranjeni.

'Izloženost građana riziku od specifične migracije ftalata i BPA iz plastične ambalaže minimalna je, ne samo iz razloga što se plastična ambalaža redovito kontrolira, već s obzirom da prisutnost ftalata, ali i BPA u plastičnoj ambalaži ovisi o njihovoj primjeni, koriste li se kao omekšavala, monomeri ili kao agensi tehničke potpore u proizvodnji plastične ambalaže', kaže Dimitrov.
Što se tiče grupe spojeva koji pripadaju hormonskim disruptorima, osim što je tzv. učinak niskih doza još predmet znanstvenih rasprava, ovdje postoji i raskorak između znanja i stvarne primjene, naglašava Dimitrov. Tako su na primjer poli(etilen-tereftalat) (PET) polimer i polimerni aditiv (omekšavalo) ftalat, iako imaju slične nazive, potpuno kemijski različiti. PET polimer ne smatra se ortoftalatom i ne zahtijeva primjenu ftalata niti bilo kojih drugih omekšavala u postupku proizvodnje i preradbe. Nadalje, zastupljenost plastične ambalaže koja sadrži ftalate i BPA na našem je tržištu niska.

Dimitrov savjetuje da je najpametnije čitati deklaracije na ambalaži te se držati navedenih uputa za vlastitu sigurnost. Inače, ambalaža i voda u HZJZ-u se dnevno testira više od 40 godina, a način testiranja, posebice plastične ambalaže u potpunosti je usklađen s propisima EU-a.

Što znače sve te kratice na plastičnoj ambalaži i trebaju li nas brinuti?

Oznake na ambalaži odnose se na vrstu plastike: PET- poli(etilen-tereftalat), PP – polipropilen, PE-HD - polietilen visoke gustoće, PVC-poli(vinil-klorid), PS-polistiren te na kratice koje se odnose na recikliranu i povratnu ambalažu. Ako je zdravstveno ispravna, nijednu vrstu ambalaže nije potrebno izbjegavati.

'Općenito, zdravstveno neispravna ambalaža uzrok je grešaka nastalih u tehnološkom postupku proizvodnje plastične ambalaže, krivog odabira pojedine vrste plastike za pakiranje pojedine vrste hrane, neadekvatnog rukovanja plastičnom ambalažom te neispunjavanja funkcije ambalaže na pravi način. Važno je naglasiti da ako se poštuju pravila dobre proizvođačke prakse odnosno važeća zakonska ograničenja u proizvodnji plastične ambalaže te postoji kontrola i sljedivost u proizvodnji, zdravstveni je rizik za potrošača minimalan', uvjerava nas Dimitrov.

Ne zaboravite da imamo kvalitetnu vodu iz slavine

Ako imate bilo kakve sumnje oko PET ambalaže, ono što je sigurno jest to da je voda iz slavine u Hrvatskoj jedna od najkvalitetnijih u Europi i svijetu. Hrvati za razliku od većine Europljana mogu piti čistu i kvalitetnu vodu izravno iz slavine, bilo je istaknuto na stranici Greenfudge.org, posvećenoj vijestima o zaštiti okoliša, klimi i održivom razvoju.

Naglašeno je da Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojima resursi vode za sada ne predstavljaju nikakvo ograničenje za razvoj. Tekst navodi Zvonimira Šostara, direktora Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, koji kaže da vrhunsku vodu piju Ličani, ali da se i Zagrepčani mogu pohvaliti jednom od najboljih u Europi.

Istu smo informaciju dobili i iz Zavoda za ispravnost hrane te na nam je Dimitrov rekao kako je Lijepa Naša jedna od rijetkih zemalja koja ima vlastite zdravstveno ispravne izvore vode. Tako potrošači za razliku od onih u nekim drugim zemljama mogu birati vrstu vode koju žele piti, flaširane ili iz vodoopskrbe, a to doista trebamo cijeniti. Vodu iz slavine uvijek možemo natočiti u čistu staklenu bocu, ohladiti u hladnjaku i ponijeti sa sobom.