Stres je jedan od glavnih okidača i za gomilanje viška kilograma te kasniju mučnu borbu s njihovim skidanjem. Ipak, stručnjaci ističu da je moguće izvježbati mozak da žudi za zdravijom hranom tijekom stresnih razdoblja.

Zabrinutost oko rastuće inflacije, gospodarstva, dugotrajnih učinaka pandemije, rata u Ukrajini i drugih globalnih kriza uzrokovali su porast razine stresa, a to se nažalost kod mnogih odmah vidi i na vagi.

Postoje mnogi biološki mehanizmi koji objašnjavaju zašto stres i tjeskoba mogu uzrokovati nakupljanje neželjenih kilograma. U nekim slučajevima debljanje samo po sebi može postati izvor stresa i stigme koja potiče daljnje debljanje - dakle riječ je o zatvorenom krugu iz kojeg se teško iščupati.

Iako ne možemo eliminirati sve glavne izvore stresa u životu, možemo kontrolirati - do neke mjere - utjecaj koji on ima na naše tijelo. Znanstvenici su otkrili da postoje načini za ublažavanje stresa i 'prekvalificiranje' 'mozga kako biste poboljšali svoju prehranu i spriječili debljanje izazvano stresom.

Kako zapravo stres potiče salo na trbuhu

Naša su tijela evoluirala tako da luče hormon stresa kortizol kada mozak osjeti opasnost. Kortizol povećava broj otkucaja srca, krvni tlak i razinu šećera u krvi. Kratkoročno, kortizol nas štiti od neposrednih prijetnji šaljući tijelo u način borbe ili bijega. Ali kada npr. svakodnevne brige na poslu, problemi oko financija i druge okolnosti redovito povećavaju razinu stresa, to može dovesti do kroničnog povišenja kortizola.

Kako stres može oštetiti vaš mozak i tijelo

Jedna nuspojava kortizola je da potiče tjelesnu masnoću, osobito trbušnu i visceralnu masnoću, koja je posebno toksična vrsta masnoće što okružuje unutarnje organe. Studije pokazuju da ljudi s višom razinom kortizola obično imaju viši indeks tjelesne mase.

Ako se stalno borite sa stresom, on može poslati signale vašem tijelu da skuplja masnoću, rekla je A. Janet Tomiyama, voditeljica Laboratorija za dijete, stres i zdravlje na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu.

'Čak i ako ne promijenite nijednu namirnicu koju jedete, činjenica da ste pod stresom pospješit će taloženje masti', rekla je Tomiyama, koja je proučavala mehanizme koji stoje iza stresa i pretilosti.

Zašto vas mozak pod stresom tjera da jedete više

U laboratorijskim studijama znanstvenici su otkrili da davanje sintetičkih verzija kortizola ljudima uzrokuje da oni unose znatno više kalorija nego ljudi koji su dobivali placebo. To je dijelom zato što kortizol smanjuje osjetljivost vašeg mozga na leptin, poznat i kao hormon sitosti, koji regulira apetit i čini da se osjećate siti.

U jednoj studiji zaposlenici šoping centara jeli su više šećera, zasićenih masnoća i ukupnih kalorija kada su morali raditi duge zahtjevne smjene u usporedbi s onima kada su radili u manje stresnim smjenama s lakšim radnim opterećenjem.

Čak i stres zbog aktivnosti u kojima uživamo može dovesti do prejedanja. U jednoj studiji istraživači su pratili gorljive nogometne navijače u različitim gradovima. Otkrili su da su navijači čiji su NFL timovi izgubili u nedjelju sljedeći dan konzumirali više kalorija i zasićenih masti. Navijači čiji su timovi pobijedili sljedeći su dan jeli manje hrane i zasićenih masti. Znanstvenici su pronašli slične rezultate kada su promatrali obrasce prehrane francuskih nogometnih navijača.

Čokolada, slatkiši, sladoled i druga comfort hrana dijelom ublažavaju stres svojim djelovanjem na mozak. Oni aktiviraju 'područja nagrađivanja' kao što je nucleus accumbens, preplavljujući ih dopaminom, hormonom koji potiče zadovoljstvo, i drugim neurotransmiterima.

Neki pak kažu da im u stresnim situacijama apetit naglo pada. Znanstvenici nisu baš sigurni zašto stres neke ljude navodi na teglu s keksima, a druge ne, ali čini se da težina igra važnu ulogu. Neka istraživanja sugeriraju da inzulinska rezistencija, prekursor dijabetesa tipa 2, koji je češći kod pretilih osoba, može potaknuti promjene u moždanoj aktivnosti koje pojačavaju želju za hranom kao odgovor na stres.

Kako ponovno uvježbati svoj mozak da se bori protiv jedenja pod stresom

Iako ne možete uvijek smanjiti stres u svom životu, možete ponovno 'izvježbati' svoj mozak da želi bolju hranu kada jedete pod stresom.

U studiji objavljenoj prošle godine, Tomiyama i njezini kolege regrutirali su 100 odraslih osoba s povišenom razinom stresa i podijelili ih u dvije skupine. Svi su bili obučeni za svakodnevnu šestominutnu vježbu za smanjenje stresa koja se naziva progresivna mišićna relaksacija, koja uključuje napinjanje i opuštanje mišića od nožnih prstiju do glave, a istraživanja su pokazala da ova tehnika dubokog opuštanja smanjuje stres i tjeskobu.

Ali članovi jedne grupe trebali su pojesti porciju svježeg voća, kao što su narezani ananas i kruške, oko pet minuta u svakoj od njihovih dnevnih sesija progresivnog opuštanja mišića. Nakon tjedan dana istraživači su otkrili da jedenje samo voća čini sudionike manje pod stresom i bolje raspoloženima. Zbog kombinacije konzumiranja voća s vježbama opuštanja, njihov je mozak počeo i na voće gledati kao na nešto što im smanjuje razinu stresa - zapravo tako pretvarajući voće u comfort hranu.

'Svaki put kada se dvije stvari dogode u isto vrijeme, vaš um stvara vezu između njih. Spajanjem opuštanja i voća zajedno, vaš um ih počinje doživljavati kao istu stvar. Nakon nekog vremena više nećete trebati ni šest minuta opuštanja: sve što trebate učiniti je pojesti voće i dobit ćete isti učinak opuštanja', objasnila je Tomiyama ovu zanimljivu teoriju.

Korisni savjeti za one koji žele isprobati ovu opciju:

• Odaberite vrstu voća koju ne jedete često, poput kivija ili manga. Ako su svježe verzije ovog voća preskupe ili ne možete ih naći, upotrijebite smrznuto voće.
• Isprobajte ovu vježbu u različito doba dana i na različitim mjestima u vašem domu ili uredu. Ako to uvijek radite za kuhinjskim stolom, uspjet će samo za vašim kuhinjskim stolom.
• U trenucima kada se osjećate pod stresom ili tjeskobom, posegnite za svojim 'voćem za utjehu' umjesto vrećice čipsa.

'Ovo je način da vaša zdrava prehrambena navika uspješno zaživi', savjetuje Tomiyama.