Toplinski udar ima relativno visoku stopu smrtnosti, a liječnici ističu i da se oni koji se oporave mogu suočiti s ozbiljnim zdravstvenim problemima u budućnosti.

Naš mozak cijelo vrijeme naporno radi kako bi koordinirao i regulirao temperaturu našeg tijela. No visoke temperature i vlažnost čine nas sve osjetljivijima na toplinski udar, osobito tijekom tjelovježbe.

'Kada se tijelo pregrije, 'skuhaju' se i naše stanice, a to će uzrokovati staničnu smrt i staničnu disfunkciju', objašnjava Rebecca Stearns s Instituta Korey Stringer posvećenog proučavanju i prevenciji toplinskog udara kod sportaša.

Važno je znati koji su rizici toplinskog udara i shvatiti ga ozbiljno. Ne samo da toplinski udar ima relativno visoku stopu smrtnosti, nego oni koji se ipak oporave mogu se suočiti s budućim zdravstvenim problemima, rekao je Orlando Laitano sa Sveučilišta Florida za Washintgon Post.

'Danas se smatra kako je toplinski udar jednak kao potres mozga', upozorava on.

U jednoj nedavnoj studiji Laitano i njegovi kolege otkrili su da toplinski udar kod miševa može promijeniti genom i stvoriti veću osjetljivost na buduće vrućine i imunološke bolesti. Trenutačno je otprilike 30 posto ljudske populacije izloženo opasnoj toplini okoliša najmanje 20 dana svake godine, prema jednom istraživanju. Taj bi se broj mogao povećati do 74 posto globalne populacije do 2100. godine ako se antropogene klimatske promjene nastave nesmanjenom brzinom.

'Suočeni s globalnim zagrijavanjem i klimatskim promjenama, to postaje - bez namjerne igre riječi - vruća tema', rekao je Laitano, koji je koautor nedavne studije o toplinskom udaru.

Razumijevanje toplinskog udara i toplinske bolesti

Svatko može razviti bolest povezanu s vrućinom, iako su stariji odrasli i mala djeca posebno osjetljivi. Visoka vlažnost zraka, naporna fizička aktivnost i uzastopne sparne noći također povećavaju naš rizik.

Toplinska bolest može varirati od blage toplinske iscrpljenosti do po život opasnog toplinskog udara. Toplinska iscrpljenost je pak češća i može uključivati simptome kao što su vrtoglavica, umor, mučnina ili glavobolja, ali ne i dramatično povećanje tjelesne temperature.

Toplinski udar obično se definira kao temperatura unutarnje tjelesne jezgre iznad 40 ili 41 stupanj Celzijusa, što uzrokuje ozbiljnu disfunkciju središnjeg živčanog sustava, uključujući zbunjenost, vrtoglavicu i nesvjesticu, i može dovesti do ozljeda više organa i više.

Međutim, mogu postojati značajne razlike u individualnoj toleranciji na toplinu i postoje ljudi koji kolabiraju ispod tog praga, rekao je Laitano. Još jedan potencijalni izazov je da toplinska bolest može iskriviti prosuđivanje, a pogođena osoba možda nije svjesna da je u nevolji.

Kako naš mozak koordinira regulaciju temperature

Stanice u našem tijelu ispravno funkcioniraju samo u relativno uskom rasponu temperatura, koji je reguliran između 36,7 i 37,5 stupnjeva Celzija kod zdravih ljudi. Ekstremna vrućina oštećuje naše stanice, razgrađuje proteine i oštećuje DNK.

Naš središnji živčani sustav naporno radi na koordinaciji kontrole nad temperaturom našeg tijela kako bi spriječio štetu. Senzori temperature u našoj koži i unutarnjim organima, koji se nazivaju termoreceptori, posebno su podešeni na različite temperaturne raspone i šalju signale korteksu dodira u našem mozgu, što nam omogućuje da opažamo toplinu i reagiramo na nju, poput izlaska sa sunca i odlaska u zatvoren prostor.

Imamo i unutarnji termostat koji se nalazi u hipotalamusu našeg mozga koji se zove preoptičko područje. Osjećajući temperaturu našeg središta tijela, može aktivirati automatske autonomne sustave da počnu hladiti tijelo kada dosegne određenu temperaturu, kao što je znojenje i širenje krvnih žila.

Primarni način na koji se hladimo je znojenjem kroz žlijezde znojnice. Kako znoj isparava, hladi našu kožu. Ovo hlađenje isparavanjem čini oko 80 posto našeg kapaciteta hlađenja tijekom vježbanja, rekla je Rebecca Stearns

Znojenje je, međutim, 'mač s dvije oštrice', rekao je Laitano. 'Vrlo je važno jer će vam pomoći u termoregulaciji, ali također dovodi do dehidracije'.

Unutarnji termostat našeg mozga također aktivira simpatički živčani sustav uzrokujući širenje krvnih žila u našoj koži. Naše srce više nego udvostručuje svoj učinak kako bi zadovoljilo povećanu potražnju i pumpa toplu krv iz jezgre našeg tijela na površinu, gdje bi se trebala ohladiti - ako vanjski zrak nije topliji. Vrući, vlažni dani posebno su opasni za toplinski udar jer predstavljaju izazov našim prirodnim sposobnostima termoregulacije. Vrući zrak podiže temperaturu naše kože umjesto da je snižava, a što je vlažnost veća, znoj teže isparava i hladi nas.

Dvije vrste toplotnog udara

Postoje dvije vrste toplinskog udara: klasični toplinski udar i toplinski udar uslijed napora.

Klasični toplinski udar uzrokovan je pasivnim zagrijavanjem iz vanjske okoline, primjerice tijekom toplinskog vala. Obično pogađa djecu i starije odrasle osobe koji su slabije sposobni regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Kod male djece znojne žlijezde možda nisu u potpunosti razvijene.

Toplinski udar uslijed napora događa se kada se fizički naprežemo napornom aktivnošću po vrućem vremenu. Tjelesna aktivnost zagrijava naše skeletne mišiće kada troši energiju. Što se mišić intenzivnije kontrahira, proizvodi se više topline, koja osim topline okoline zagrijava naše tijelo iznutra.

Toplinski udar uzrokovan naporom može pogoditi bilo koga tko se bavi tjelesnom aktivnošću, ali vjerojatnije je da će pogoditi mlađe odrasle osobe, osobito sportaše i djelatnike u vojsci.

'U svakodnevnom životu, na svu sreću, ne vidimo puno toga izvan natjecateljskih okolnosti jer će svatko prestati s tjelesnom aktivnošću ako se ne osjeća dobro prije nego što dođu do točke toplinskog udara', objašnjava Stearns. Ali sportaši ili vojnici npr. mogu biti motivirani prijeći svoje termoregulacijske granice. Toplinski udar uzrokovan naporom treći je vodeći uzrok smrtnosti sportaša tijekom tjelesne aktivnosti, iza samo srčanih problema i ozljeda glave ili vrata.

Procjenjuje se da bi stopa smrtnosti od toplinskog udara nakon napora mogla doseći oko 27 posto, dok bi smrtnost kod klasičnog toplinskog udara mogla biti znatno viša, kod osjetljivije populacije.

Kako topotni udar može oštetiti mozak

Podaci pokazuju da 10 do 28 posto pacijenata koji prežive toplinski udar mogu pretrpjeti dugotrajna kognitivna ili neurološka oštećenja, posebno uključujući disfunkciju malog mozga, područja mozga važnog za koordinaciju naših pokreta. Snimanje mozga mjesecima ili godinama nakon toplinskog udara također je otkrilo oštećenje stanica u malom mozgu i drugim područjima mozga, uključujući hipokampus, srednji mozak i talamus također mogu biti oštećeni.

'Ako se osjećate loše, slabo, zbunjeno ili uznemireno, sve su to 'crvene zastavice'', upozorava B. Stearns. Posrtanje, nesvjestica ili nemogućnost koordinacije pokreta također su znakovi na koje trebate pripaziti kod sebe i drugih oko vas.

Počnite s hlađenjem odmah, čak i prije potpune dijagnoze ako sumnjate na toplinski udar, kažu stručnjaci.

'Postoji velika povezanost između toga koliko brzo nekoga ohladite i prognoze, kakav je ishod', rekao je Laitano.

Na vrat, prepone ili ekstremitete možete staviti led umotan u ručnike. Uranjanje u hladnu vodu, gdje je cijelo tijelo osobe uronjeno u ledenu vodu, prva je linija tretmana za toplinski udar.