Najčešće bolesti koje prenose krpelji su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima koja su prirodna žarišta krpelja. Krpelji najčešće prenose lajmsku boreliozu - bakterijsku bolest koju karakterizira pojava crvenila na koži ovalnog ili prstenastog oblika koji se širi, s bljedilom u sredini.

Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, lani je u Hrvatskoj registrirano 470 oboljelih od lajmske borelioze, a u 2013. njih 661, pri čemu se bilježi stalan rast oboljelih u zadnjih desetak godina. Najveći broj oboljelih od borelioze bilježi se u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i okolici. Sjeverozapadna Hrvatska prirodno je žarište druge najčešće bolesti koju prenose zaraženi krpelji, a riječ je o virusnom meningoencefalitisu, od kojeg zadnjih desetljeća oboli po četrdesetak osoba godišnje dok su lani prijavljena 22 oboljela.

Ovu bolest karakteriziraju povišena temperatura, glavobolja, umor, klonulost i bolovi u mišićima. Kod manjeg broja oboljelih bolest može zahvatiti moždanu ovojnicu, na što upućuju simptomi poput snažne glavobolje, kočenja vrata, mučnine i povraćanja, a može dovesti i do upale mozga s poremećajem svijesti.

Sretna je okolnost to što se samo mali broj krpelja zarazi nametnicima prilikom hranjenja na šumskim životinjama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i za čovjeka najopasniji šumski krpelj dok je u priobalju najrizičniji pseći krpelj, koji može izazvati mediteransku pjegavu groznicu. Tijekom 2013. bilo je šest, a lani svega dvoje oboljelih od te bolesti.

Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, pa ih je najviše u proljeće i rano ljeto, a mogu se sresti i u ranu jesen. Stručnjaci preporučuju osobama koje u ovo vrijeme odlaze u prirodu da se zaštite prikladnom odjećom i obućom - dugim rukavima i nogavicama uvučenim u čarape i zatvorenim cipelama. Treba hodati obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu te odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

Također preporučuju nanošenje sredstava koja odbijaju krpelje na izloženije dijelove tijela, kao i obavezan pregled i tuširanje nakon povratka iz prirode.

Ako uočite krpelja na koži ili odjeći, što prije ga odstranite. Pri pregledu posebnu pozornost treba obratiti na dijelove tijela s nježnijom kožom - područje iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuha, područje iza koljena i pupak - dok se kod djece krpelj često može naći i na glavi.