Kruh je neizostavna svakodnevna namirnica, a gotovo nijednu drugu namirnicu ne jedemo u tolikoj količini koja je istovremeno vrlo često predmetom brojnih rasprava te koju mnogi stavljaju na crnu listu naglašavajući da je valja izbjegavati. No znanstvenici su sada pak došli do novih saznanja; navode da kruh nije, kako se do sada smatralo, glavni krivac za nadutost i debljanje
Kruh je gotovo postao sinonim za nadutost, a novo istraživanje pokazalo je da čak 20 posto Britanaca smatra kako bi najbolje bilo u potpunosti izbjegavati kruh. No, prema riječima znanstvenika, izbjegavanje konzumacije kruha moglo bi čak više naštetiti zdravlju nego li učiniti dobroga, prenosi Daily Mail
Tako su najnovija istraživanja pokazala kako kruh u manjoj mjeri izaziva nadutost nego tjestenina, a po pitanju povezanosti kruha i debljanja, znanstvenici navode da je to što nas deblja u sendviču ono što se nalazi između dvije kriške kruha.
Nadalje, kruh se izdvaja kao najčešći krivac za nadutost, a dokazi pokazuju kako je to više percepcija nego realnost. Lista poznatih osoba koje u širokom luku izbjegavaju gluten podugačka je. Glumica Gwyneth Paltrow već godinama ne jede kruh, a Madonna je uvjerena kako je upravo nekonzumiranje kruha čini mladom.
Unatoč tome, u novom istraživanju 98 posto Britanaca izjavilo je da konzumira kruh, no istovremeno ga krive za nadutost i debljanje te smatraju kako bi im bilo bolje da ne konzumiraju gluten. Svega 20 posto smatra da gluten treba konzumirati, a svega 0,5 posto ispitanika ima netoleranciju glutena. To znači da mnogi koji smatraju da je dobro izbjegavati gluten u svakodnevnoj prehrani nekonzumacijom kruha mogu ostati bez važnih nutrijenata poput vlakana, željeza i kalcija.
Mnogi pak zbog vjerovanja kako gluten izaziva nadutost kupuju kruh bez glutena, no kako napominje Ayela Spiro iz British Nutrition Foundationa na londonskoj konferenciji za dijetetičare i nutricioniste, upravo kruh bez glutena često ima veću količinu aditiva, zasićenih masnoća i šećera. Na konferenciji je spomenuta i još neobjavljena studija Sveučilišta u Bristol koja je pokazala kako kruh u manjoj mjeri izaziva nadutost nego li tjestenina.
No vrlo je važno obratiti pažnju na to kako se kruh priprema. Kako smo već ranije pisali, ranih šezdesetih prihvaćena je pekarska tehnika koja podrazumijeva povećanu upotrebu kvasca – tri puta više nego do tada, kako bi se skratio proces fermentacije. To, naravno, ima i neželjene nuspojave. Skraćeni proces pripravljanja smanjuje stupanj razgradnje kvasca, što je manje dobro za našu probavu.
Sue Baic iz British Dietetic Associationa napominje kako je vrlo česta zabluda ta da kruh deblja, a ono što šteti opsegu struka najčešće je ono što se nalazi na kruhu. Dvije prosječne kriške kruha imaju oko 190 kalorija i dva grama masti, no ako ih se namaže maslacem, količina kalorija gotovo se udvostručuje, a broj masti penje na 16 grama. Nadalje, omiljeni dodatak sendvičima, majoneza, običnoj šniti kruha dodat će nešto manje od 600 kalorija i 34 grama masti, što je gotovo polovica preporučenog dnevnog unosa za žene.
Sue Baic ističe i kako mnogi krivo pretpostavljaju da je za zdravlje najlošiji bijeli kruh. Kako ističe, najbolji su izbor vrste polubijelog kruha koje izgledaju i imaju okus kao bijeli kruh, no nastale su kombinacijom bijelog i integralnog brašna. Osim što je dobar izvor kalcija, željeza i vlakana, dvije šnite kruha sadrže 20 do 30 posto preporučene dnevne količine vitamina B1.
No ako kruha ne uzrokuje nadutost, što uzrokuje?
Gastroenterolog, psihoterapeut i medicinski savjetnik BS Networka, Nick Read kaže kako mogući rizični faktori nadutosti obuhvaćaju pretilost, tjeskobu i depresiju, nedovoljnu aktivnost, zatvor ili pak predmenstrualni sindrom te sindrom iritabilnog crijeva, a mnogi jedu prevelike količine ugljikohidrata u cjelini, a ne samo pšenice. Tako, na primjer, osobe sa sindromom iritabilnog crijeva osjećaju nadutost nakon konzumacije pšenice, no uzrok tomu vrlo je često prisutnost fruktana koji se nalazi u brojnim namirnicama uključujući luk, artičoke, šparoge i poriluk.
No ono na što valja pripaziti svakako su točni sastojci u kruhu koji kupujete. Nije nažalost lišen nebrojenih umjetnih dodataka i aditiva koji mogu negativno utjecati na zdravlje. Osim toga, točan popis sastojaka najčešće nije naveden, ali činjenica jest da se kruh danas više ne proizvodi samo od brašna, vode, soli i kvasca. Kako smo već ranije pisali, u kruhu se vrlo često nalaze brojni emulgatori, omekšivači tijesta, konzervansi, kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze.
