Kako bi proučili vrstu i količinu bakterija koje se nalaze u našim kuhinjama, istraživači su u nedavno provedenoj studiji uzgajali bakterije na 100 kuhinjskih krpa nakon njihovog jednomjesečnog korištenja.

Na 49 ispitanih krpa uočen je rast bakterija koje obično pronalazimo u svojim tijelima ili na koži. Na gotovo tri četvrtine kuhinjskih krpa na kojima je zabilježen rast bakterija, pronađene su bakterije E. coli i Enterokok, koje inače pronalazimo u crijevima, dok je na 14 posto njih uočen razvoj kolonija Zlatnog stafilokoka, bakterije koja se obično nalazi na ljudskoj koži i u dišnom sustavu.

Pronađene bakterije, kako je CNN-u objasnio znanstvenik i profesor Paul Dawson koji nije sudionik ove studije, povezane su s bolestima koje se prenose putem hrane. Dawson podsjeća kako o E. coli često možemo slušati u vijestima i napominje kako ova bakterija kao opći rod nije toliko problematična, ali da neke njezine vrste mogu uzrokovati probleme kakvi su nedavno zabilježeni u SAD-u sa zelenom salatom.

Isto tako, neki sojevi Zlatnog stafilokoka proizvode otrov, no nije nužno unijeti u tijelo bakteriju hranom kako bi se pojavili simptomi trovanja kao što su vrućica, povraćanje i proljev. Ova bakterija se nalazi na našoj koži, a hranom možemo u tijelo unijeti toksin koji razvije na našim rukama.

Studija je također dovela u vezu vrstu i količinu bakterija s brojnošću i socioekonomskim statusom obitelji, kao i vrstom njihove prehrane. Tako je Zlatni stafilokok češće pronađen na kuhinjskim krpama većih obitelji i obitelji slabijeg socioekonomskog statusa, dok je vjerojatnost za pronalazak crijevnih bakterija veća kod obitelji koje učestalije konzumiraju meso.

'Sirovo je meso puno bakterija i ako dasku na kojoj ste ga rezali brišete spužvom ili kuhinjskom krpom, vrlo lako možete pokupiti tre bakterije', kaže Dawson i napominje da su daske za rezanje i radne površine na kojima pripremamo hranu vrlo kritična mjesta koja treba redovito prati i posušiti.

Vjerojatnost pronalaska bakterija veća je kod mokrih kuhinjskih krpa i onih koje su korištene u više svrha, poput brisanja posuđa, ruku i za čišćenje radnih površina. Voditeljica studije Susheela D. Biranjia-Hurdoyal, viša predavačica zdravstvenih znanosti na Sveučilištu Mauricijus, stoga kaže da je vrlo važno odviknuti se od višenamjenskog korištenja jedne kuhinjske krpe, a osobito je važno krpe redovito sušiti kako bi se spriječio razvoj potencijalnih patogena odgovornih za trovanje hranom.

Rezultati studije u skladu su s nekim ranijim istraživanjima u kojima je dokazano kako različiti kuhinjski predmeti mogu biti legla bakterija odgovornih za trovanja hranom, no iako otkriće da se bakterije mogu nalaziti i na krpama nije novo, Dawson kaže kako je ovo istraživanje proširilo raspon mogućih izvora bakterija u kuhinji.

Kako su ove bakterije sklone bržem razvoju u toplim i vlažnim okruženjima, idealna su im staništa i kuhinjske spužve, ručnici ili slivnici. Stoga je vrlo važno održavati ih čistima pa Dawson predlaže zamjenu kuhinjskih krpa i ručnika čistima svakih nekoliko dana, dok za kuhinjske spužve boljim rješenjem nalazi zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici nego natapanje u antimikrobnim sredstvima.

Biranjia-Hurdoyalu pak naglašava kako studija pokazuje da posebnu pažnju redovitoj higijeni kuhinje trebaju obratiti veće obitelji s više djece, kao i obitelji sa stariji članovima.