Na godišnjem odmoru često se opustimo i zaboravimo na nezgode koje se događaju tijekom boravka u prirodi i na moru. Ljetne aktivnosti poput kupanja ili planinarenja nerijetko znače i bliski susret s otrovnim ribama, gmazovima i kukcima kojima su more i šuma prirodna staništa pa ih naše ometanje često isprovocira, što rezultira ubodima, ugrizima ili opekotinama na koži.

Najviše pažnje potrebno je usmjeriti na malu djecu koja su razigrana i u fazi istraživanja svijeta oko sebe. Stoga je važno dobro se informirati te istražiti što sve možete poduzeti kako bi pomogli osobi koja je ozlijeđena ili pak izbjegli opasnosti koje vam mogu pokvariti ljetovanje.

U potrazi za odgovorima za pomoć smo se obratili stručnjakinji. Specijalistica javnog zdravstva iz splitskog Nastavnog zavoda dr. Ivana Bočina otkrila nam je kako očuvati zdravlje i pružiti prvu pomoć u slučaju nezgode.

Ugriz crne udovice

Ugriz crne udovice nije bolan, no nakon početnog crvenila javlja se blijedi areal otprilike 5 centimetara velik. Nakon 10 minuta od uboda nastupa bol u regionalnim limfnim čvorovima i od tud se širi u područje leđa, trbuha, bedra i potkoljenice. Bol postepeno postaje sve jača, javljaju se grčevi u mišićima i znojenje, a koža postaje preosjetljiva na dodir.

Doktorica Bočina objašnjava kako je bolesnik nerijetko nesposoban stajati na nogama, pa obično nemirno leži ili ima drhtavicu. Lice je obično zacrvenjeno i znojno, zjenice su promijenjene, nekad proširene, a nekad sužene, vjeđe otečene, a javljaju se i slinjenje te suzenje. Može doći i do naglog porasta krvnog tlaka, ubrzanog disanja i ubrzanog rada srca.

Kod većine se javljaju mučnine i povraćanje te osjećaj pritiska u prsnom košu. Kod nekih može doći i do psihičkih smetnji poput halucinacija, delirija i nesanice, a simptomi otrova uglavnom traju između 48 i 72 sata. Posebnu pažnju treba usmjeriti na djecu, starije osobe i srčane bolesnike kod kojih može doći do komplikacija.

'Prve pomoći zapravo nema. Potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć. Mjesto ugriza se lokalno zbrine te je potrebno provjeriti cijepljenje protiv tetanusa. U liječenju se primjenjuju lijekovi protiv bolova i protiv grčenja mišića te kalcijev glukonat. O primjeni specifičnoga antilatrodektičkog seruma odlučuje liječnik, ovisno o mogućim kontraindikacijama', izjavila je za tportal dr.med. Ivana Bočina.

Ubod insekata

Alergijske reakcije na ubod insekta u našim se krajevima najčešće javljaju nakon uboda pčela, bumbara, osa, stršljena i mrava. Kod uboda pčele u koži ostaje zaboden žalac s otrovom koji je potrebno što prije ukloniti.

'Za razliku od pčela i bumbara koji napadaju samo kad su uznemireni, stršljeni i ose izrazito su agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta. Otrov stršljena i osa toksičniji je i alergijske reakcije na njihov ubod obično su teže i ozbiljnije naravi', objašnjava doktorica Bočina.

Specijalistica iz splitskog Nastavnog zavoda sugerira kako je na mjesto uboda insekta potrebno stavit hladan oblog, no u slučaju da se crvenilo i oteklina nastave povećavati, potrebno je zatražiti liječničku pomoć. Uglavnom se propisuju kortikosteroidne kreme i antihistaminski lijekovi.

'Ako kod osobe nastupi alergijska reakcija te osoba padne u anafilaktički šok, potrebno je što hitnije zatražiti liječničku pomoć. Ako je osoba vitalno ugrožena (ne diše i/ili joj srce ne kuca) potrebno je provesti postupak oživljavanja. Osim primjene adrenalina, antihistaminskih i kortikosterodinih lijekova, osobe s anafilaktičkom reakcijom potrebno je hospitalizirati, jednako kao i sve osobe koje su prethodno doživjele sustavnu alergijsku reakciju na ubod insekta, raznorazne otekline na području usnica, vjeđa i sluznice usne šupljine ili imaju problema s otežanim disanjem', tvrdi dr. Bočina.

Evo na što sve trebate paziti ne biste li izbjegli ubode:

• ne hodati bosonog,
• izbjegavati odjeću jarkih boja i jake parfeme,
• izbjegavati brze pokrete poput mahanja rukama u blizini insekata,
• ne jesti na otvorenom  hranu jakog mirisa (slatko voće, salama i sl.),
• pripaziti dok se piju sokovi intenzivnog mirisa ili boje (insekti često upadnu u čašu),
• držati zatvorenima kante za smeće,
• na prozore staviti mreže kako biste spriječili ulazak insekata,
• prilikom boravka u prirodi koristiti se repelentima (sredstva koja odbijaju insekte).

Ugriz zmije

U našim su krajevima otrovne dvije vrste zmija – poskok i riđovka. Na mjestu ugriza obično se primjećuju dvije ubodne ranice od zmijskih zuba, udaljene šest do osam milimetara, iako katkad može biti i samo jedna ranica ili pak ogrebotina.

Unutar nekoliko minuta na mjestu ugriza javljaju se oteklina, oštra bol, potkožna krvarenja ili čak mjehurići ispunjeni krvavim sadržajem, nakon čega slijede glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina i povraćanje, a nakon nekog vremena oteknu i regionalni limfni čvorovi. U slučajevima šoka, koji je najčešće i glavni uzrok smrti, dolazi do pada krvnog tlaka, ubrzanog rada srca, koža je orošena znojem, hladna i blijeda te može nastupiti zatajenje disanja. Tada je potrebno provesti postupak oživljavanja.

'Ako ste sigurni da je zmija neotrovna, isperite ranu vodom, stavite sterilnu gazu i zavoj te se javite liječniku koji će provjeriti ugriz i omogućiti cijepljenje protiv tetanusa. Ako se radi o ugrizu otrovnice, osoba treba strogo mirovati, ranu je potrebno prekriti sterilnom gazom i imobilizirati dio tijela na kojem se nalazi rana. Iznad ugrizne rane (5-10 cm) treba podvezati ekstremitet, najbolje elastičnim zavojem, stiskom koji bi trebao spriječiti venski i limfni protok, kako bi se spriječilo širenje otrova, međutim ne i arterijski', objašnjava dr. Bočina.

Ako vam na pamet pada isisavanje otrova koje se često može vidjeti na filmovima, doktorica Bočina ne preporučuje takvo što, kao ni bilo kakve druge postupke poput stavljanja leda, trava ili masti, zarezivanja ili paljenja rane, već je bolesnika što prije potrebno transportirati u bolnicu gdje će primiti protuotrov.

Ubod meduze

Otrov meduze kod čovjeka izaziva prodornu bol sličnu onoj od opekline, zatim crvenilo/osip kože, oteklinu i pojavu mjehurića. Osip se obično javlja samo na području kože koje je bilo u kontaktu s meduzom.

'Nakon uboda bitno je ostati miran te ne trljati mjesto uboda, jer se time otrov dodatno utrlja u tkivo. Mjesto uboda treba isprati morskom vodom (nikako slatkom jer pojačava osjet bola), a krakovi meduze mogu se pokušati odstraniti pincetom (ne prstima!). Mjesto uboda dobro je isprati octom ili alkoholom, a postoje i lijekovi, kreme i masti koji smanjuju upalu i svrbež', preporučuje doktorica Bočina.

Također, doktorica dodaje kako je za opekline na području očiju, lica, usta ili genitalija potrebno izravno zatražiti hitnu liječničku pomoć. Opekline oka mogu biti opasne jer mogu izazvati trajno oštećenje vida. Ako vas meduza opeče na području očiju, oči je potrebno odmah isprati slatkom vodom te potražiti liječničku pomoć. Ubod na području usta može uzrokovati velike teškoće s disanjem i gutanjem, pa je nužno što prije doći do najbliže zdravstvene ustanove. U vrlo rijetkim slučajevima može doći do alergijske reakcije i šoka uslijed čega dolazi do poteškoća u disanju, slabosti, glavobolje, povraćanja, grčenja mišića te promjena tjelesne temperature i svijesti.

Ubod vlasulje

Vlasulje, baš kao i meduze, na svojim lovkama imaju žarnice ispunjene otrovom. Na našem dijelu Jadrana postoje smeđa, crvena i iznimno otrovna, ali vrlo rijetka, zelena vlasulja. Pri dodiru s vlasuljom osoba osjeti ubod poput žalca, a nakon nekoliko minuta na koži se pojave crveni krugovi koji obično nestanu tijekom jednog dana. Katkad se mogu javiti i mjehurići na koži, a zbog svrbeža nije rijetka ni sekundarna infekcija kože.

'Liječenje je simptomatsko, odnosno ubod se treba isprati morskom vodom i kućnim vinskim octom, a može i alkoholom. Liječnici u slučaju jačih simptoma propisuju antihistaminske i kortikosteroidne preparate. U težim slučajevima, ako je zahvaćena veća površina kože, što se češće događa kod djece, može se javiti mišićni bol, povišena temperatura, povraćanje i gubitak svijesti. Tada je nužno zatražiti hitnu medicinsku pomoć', upozorava dr. Bočina.

Ubod morskog ježinca

Često se događa da neoprezni kupaći ugaze na morskog ježinca, pri čemu dolazi do mehaničkog lomljenja bodlji koje prodiru duboko u tkivo, gdje mogu zaostati i uzrokovati dodatne komplikacije poput gnojenja ili neprekidne boli.

'Mjesto uboda potrebno je dezinficirati alkoholom ili antiseptikom, te sterilnom iglom izvaditi bodlje. Nakon toga je potrebno zaštititi mjesto uboda sterilnom gazom ili flasterom, a ukoliko je riječ o više uboda bilo bi dobro mirovati.  Ako je došlo do gnojenja rane ili je bolju teško izvaditi, najbolje je javiti se liječniku. Djecu i sve ostale nedovoljno oprezne kupače dobro je prije odlaska na more opskrbiti plastičnim sandalama koje sprječavaju ubode', ističe doktorica Bočina.

Kontakt s otrovnim ribama

Ribe iz porodice paukovki –  pauk žutac, crnac, bijelac i mrkulj koje najčešće borave na pjeskovitom dnu, zatim škarpinke – škarpina, škrpun i crvena škrpinica te ražolike ribe – golub kosir i raža žutulja, predstavljaju opasnost za kupače, a posebno ronioce. Njihov je otrov vrlo jak, osobito najmanjeg, ali najotrovnijeg pauka žutca, čiji je otrov sličan zmijskom otrovu.

Bol koja se javlja žestoka je, pulsirajuća, širi se od mjesta uboda koje oteče i mijenja boju tkiva od sasvim bijele, preko crvene, do tamnomodre, a mogu se pojaviti i mjehurići.

'Ranu je potrebno isprati, a ostatke otrovnih bodlji treba odmah izvaditi. Kako je otrov osjetljiv na povišenu temperaturu, ubodeni dio tijela treba uroniti u vruću vodu koliko možete izdržati, a da se ne opečete (najviše do 46˚C), u vremenu 30 minuta do jedan sat', objašnjava doktorica Bočina.

Kod teških slučajeva uboda ribe pauka može doći do vrtoglavice, opće slabosti, znojenja, povišene tjelesne temperature, nesvjestice te problema s disanjem i radom srca.

'Unesrećenog je potrebno što hitnije dopremiti u najbližu zdravstvenu ustanovu, te ako je potrebno, provesti postupak oživljavanja. Ako su rane kod uboda veće, nužno ih je kirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi. U slučaju sumnje na sekundarnu infekciju rane, potrebno se što prije javiti liječniku', upozorava stručnjakinja.

Što se tiče riba koje imaju otrovan ugriz i predstavljaju opasnost za čovjeka izdvaja se murina, vrlo agresivna riba otrovnog ugriza koja napada ronioce kada je uznemirena.

'S obzirom na to da je otrov termolabilan, mjesto ugriza potrebno je uroniti u toplu vodu. Ranu je poslije potrebno dezinficirati i prekriti sterilnom gazom, a ako nemate, ostavite je otvorenu. Ugriz murine nužno je kirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi te dalje postupiti po uputama liječnika', savjetuje doktorica Bočina.