Stoga donosimo neke najčešće mitove koji se među roditeljima šire od usta do usta, a mogu se pročitati i u izvorima koji bi trebali biti dobro informirani.

Djeca trebaju jesti crveno meso radi prevencije anemije

Istina je da čak devet posto djece u dobi od jedne do dvije godine pati od anemije. Iako je crveno meso dobar izvor željeza, mala djeca ga teško žvaču. Željezo u obliku koji se lako apsorbira djeca mogu dobiti i iz drugih namirnica, a to su: cjelovite žitarice i kruh, suho voće i grožđice, špinat, grahorice, leća, jaja, određene vrste ribe, tamno meso peradi.

Djeci koja ne jedu povrće nedostaju ključni vitamini i minerali

Voće je odličan izvor vitamina i minerala, a djeca najčešće odbijaju povrće jer im okus voća puno više odgovara. Sadržaj vitamina i vlakana u voću usporediv je s onim u povrću, pa se djeca mogu polako navikavati na povrće poput brokule i špinata. Ako dijete odbija mrkvu, dobar izvor vitamina A su marelica i dinja, jagode i naranče mogu umjesto špinata poslužiti kao izvor folne kiseline, banane su alternativa krumpiru s puno kalija, citrusi (naranče, mandarine, limun, klementine, limeta…) su izvor vitamina A i umnogome zamjenjuju brokulu. Ipak, djeci treba nastaviti nuditi povrće ne zato što se iz voća ne mogu nadoknaditi vitamini i minerali, nego zbog zdravih fitokemikalija. Većina djece na kraju ipak dobro prihvati povrće ako im ga nastavite strpljivo nuditi.

Za prevenciju debljine djeci u ranoj dobi treba ograničiti unos masnoća

Bebe i mala djeca moraju iz masnoća zadovoljiti oko 40 posto dnevnih kalorijskih potreba, jer im se mozak i tijelo općenito naglo razvijaju. Mozak u razvoju ima posebne potrebe za masnim kiselinama i drugim komponentama masnoća. Zato većina stručnjaka savjetuje punomasno mlijeko za djecu do dvije godine starosti (nakon druge godine dovoljno je 30 posto kalorija dnevno iz masnoća).

Stručnjaci ističu kako masnoće u hrani omogućuju djeci da osjećaju sitost, pa će posljedica smanjenja masnoća biti da će djeca više jesti kako bi kompenzirala osjećaj gladi. Zato je, umjesto restrikcija, bolje djecu naučiti kako integrirati sve vrste namirnica u zdravu prehranu.

Recite NE zaslađenim pićima

Uzorci dječje debljine, koja postaje sve veći problem razvijenog svijeta, mogu ležati praktički u bilo kojoj vrsti hrane, no većina stručnjaka ipak ističe da zaslađena pića uopće nisu korisna i da igraju značajnu ulogu u debljanju djece. Problem najčešće počinje vrlo rano: jedna američka studija pokazala je da djeca mlađa od sedam mjeseci znaju iz bočica piti zaslađena gazirana pića, a do druge godine oko četvrtine djece konzumira ovakva pića svakodnevno.

Zato stručnjaci savjetuju da zaslađena gazirana pića uopće ne držite u kući, jer su ona tekući izvor kalorija bez ikakve nutritivne vrijednosti. No  teško je u današnje vrijeme odoljeti željama djece, jer će 'zabranjena' pića vidjeti na televiziji, kod druge djece i sl., pa zabrane često urode suprotnim efektom.

Zato je rješenje u umjerenosti – dopustite im ponekad i nutritivno lošiju hranu i pića, ali se ipak pobrinite da glavnina prehrane bude kvalitetna. Iako su voćni sokovi korisniji, neki među njima (posebno oni najjeftiniji) su skoro samo zaslađena voda aromatizirana voćnim aromama, pa treba voditi računa o deklaraciji i djeci davati prave voćne sokove (koji se proizvode od pravog voća). Mala djeca vole rituale spremanja hrane, pa će im se možda svidjeti domaći sokovi iz sokovnika. Mlijeko i voda najbolja su pića za djecu.

Više o sličnim temama možete pronaći na www.trigon.hr